Nešto manje od osam milijuna maraka koliko će prema jučer potpisanom sporazumu Vlade HNŽ-a i Grada Mostara biti usmjereno u Zračnu luku Mostar trebalo bi pomoći da se oživi mostarski aerodrom koji životari proteklih godina.
Prema najavama mostarskih čelnika, brojka od 1.944 putnika koliko je kroz mostarsku Zračnu luku prošlo 2021. godine u ovoj godini bit će višestruko uvećana.
Pregovori s niskotarifnim kompanijama
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić kazao je kako se uvelike pregovara s niskotarifnim kompanijama te da očekuje početak komercijalnih letova na proljeće ove godine, ako se epidemiološka situacija u Europi dodatno ne zakomplicira.
Za sada je izvjesna samo zračna veza Mostar – Düsseldorf, koja je dogovorena ranije.
„Što se tiče drugih linija dosta ih je trenutno u pregovorima. Ono što je fokus i Zračne luke i gradske uprave je da probamo detektirati linije koje bi bile isplative, jer nam je bitna i održivost tih linija. U tom kontekstu opet se vraćamo na priču o turizmu, Međugorju i punjenju tih aviona, razgovaramo ozbiljno o linijama koje su veza s odredištima od kud dolaze turisti u Hercegovinu“, rekao je Kordić.
Istaknuo je kako su se pravila na globalnom tržištu promijenila.
„Mi smo na jednom od brojnih sajmova koje smo posjetili prepoznali taj novi biznis model i u tom smjeru krenuli. On podrazumijeva subvencioniranje takvih letova. To je dosta zahtjevna tema i stručno i tehnički, ali mislim da imamo kvalitetne ljude na aerodromu koji su u stanju sve ovo skupa iznijeti“, optimističan je Kordić.
Nade se polažu i u FlyBosniu
Gradonačelnik nade polaže i u domaću aviokompaniju FlyBosnia, koja je za proljeće najavila obnovu letova s četiri bh. međunarodne zračne luke:
„Ovih dana sam vidio u medijima da domaća aviokompanija pokušava stati na noge. Prepoznali su i Mostar kao jednu od četiri zračne luke. Naravno da su dobrodošli. Mislim da će upravo ta neka sinergija i pomoć s viših razina, jedan pametno osmišljen smjer, uroditi plodom da imamo četiri međunarodne zračne luke koje pokrivaju većinu teritorija BiH i to se treba gledati u kontekstu razvoja i turizma.“
Usporedo s pregovorima o uspostavljanju zračnih linija s Mostarom, radi se na modernizaciji Zračne luke.
„Imamo izvjesnih tehničkih problema na aerodromu u Mostaru i to rješavamo i mislim da ćemo do travnja završiti priču oko tih famoznih svjetala za noćno slijetanje i oko vatrogasaca i svega onoga što je detektirano od agencije kao potencijalni problem Zračne luke Mostar“, kazao mostarski gradonačelnik.
Učiti od Zadra
Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg poručio je kako ne treba „izmišljati toplu vodu“ već treba učiti od onih koji su bili u sličnoj situaciji, a najbolji primjer je Zadar.
„Zadar je imao 20.000 dolazaka prije desetak godina, a sada su došli do brojke veće od 700 tisuća. Županija godišnje izdvaja 2 milijuna kuna (oko pola milijuna maraka). Sve male zračne luke ovise o subvencijama lokalne vlasti, županije, grada, regije, pa i države. Zadar je otišao korak dalje i sredstva su tražili i od taksista i ugostitelja jer svi oni ovise o turistima: ako se povećava broj turista zračnim prometom povećava se i zarada svih sudionika turističkog prometa. Zadar je jedan dobar primjer na kojem mi trebamo graditi razvoj zračne luke i turizma regije Hercegovine“, istaknuo je Herceg.
On je podsjetio da je HNŽ krenula s 200.000 maraka izdvajanja za Zračnu luku Mostar, u 2019. izdvojeno je 600.000 maraka, da bi u pandemijskoj 2020. taj iznos bio prepolovljen.
Herceg i Kordić vjeruju kako će sporazum između Vlade HNŽ-a i Grada Mostara, prema kome će 7.7 milijuna maraka u sljedeće četiri godine biti usmjerene u Zračnu luku Mostar, pomoći da se oživi mostarski aerodrom što će rezultirati višestrukim povećanjem broja dolazaka stranih turista, a time će profitirati ne samo Mostar već i cijela Hercegovina.