Mostar je početkom studenoga/novembra i službeno dobio punionicu vozila za električne automobile, na parkiralištu iza mostarske Gradske uprave.

Instalirana punionica je snage 2×22 kW, Model punjenja 3 s dva priključka tip 2. Dvostrana punionica omogućuje da se mogu dva električna vozila usporedno puniti a također se mogu puniti električna bicikla i skuteri.

Projekt su financirali Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Grad Mostar, procijenjena vrijednost projekta je 35.000 konvertibilnih maraka.

“Možda nekima ova punionica nije velika stvar, ali meni osobno je, i može nam svima biti na ponos. Ona je i poruka da će Mostar pratiti svjetske trendove i ići ukorak s njima. Shodno našim mogućnostima, pokušat ćemo od ovog grada napraviti i lijepu ekološku priču, a u sklopu kredita koji tražimo, zamišljeno je da Mostar dobije audit izrade takozvanog “zelenog grada” Mostara”, izjavio je tim povodom gradonačelnik Mostara, dr. Mario Kordić.

Razvoj novih tehnologija, posebno u području baterija, omogućuje vrlo kratko vrijeme punjenja vozila no glavne prepreke omasovljenja električnih vozila u cestovnom prometu su visoka cijena takvih vozila i nedovoljno razvijena mreža punionica u našoj zemlji.

Direktor prodaje tvrtke Guma-M Davorin Vidačković naglasio je kako je iznimno bitno što su mostarske gradske vlasti prepoznale važnost elektromobilnosti.

“Još smo jako daleko od nekog normaliziranja i uvođenja elektromobilnosti u BiH. Do danas je u ovoj godini u BiH registrirano tek nekih 30-ak novih električnih vozila. Što se tiče hibrida, oni su malo više zastupljeni, ali i to je vrlo mala brojka, a glavni problem je državni poticaj. U Hrvatskoj je to jako popularno i izraženo, i ti poticaji su jako veliki tako da tko god želi kupiti električno vozilo od države dobije oko 18.000 maraka poticaja. Nedostatak poticaja je prva prepreka za uvođenje električnih vozila u BiH, a sve ostalo dolazi popratno”, kazao je Vidačković.

Dodao je kako je glavna značajka i prednost električnog vozila ta što ne zagađuje okoliš.

“Velika je razlika i između hibrida i električnog pogona. Mnogi proizvođači krenuli su s hibridima jer im je to bio povoljniji način transfera prema potpunoj elektrifikaciji u vozilima. Glavna značajka električnog vozila je što nema emisije CO2, također nema nikakvog zvuka, puno je lagodniji, njegov je obrtni moment vrhunski, ljepše ga je voziti, a o potrošnji da ne govorim. Prosječna potrošnja jednog malog gradskog električnog vozila može iznositi tri-četiri marke na 100 kilometara, a danas je litra benzina dvije i pol marke”, kazao je Vidačković.

Direktor Sektora za energetiku Gospodarske komore Federacije BiH Armin Hodžić dodao je kako osim nedostatka poticaja postoje još tri problema za masovnije korištenje električnih vozila u Bosni i Hercegovini.

“Dosta zaostajemo za zemljama Europske unije, ali imamo tendenciju rasta, kako s brojem punionica tako i s brojem registriranih vozila. Najviše nas koči nedostatak poticaja, ali osim toga tu je i nedostatak zakonodavstva u smislu punjača, punionica i generalno električnih vozila. Imamo problem i nerazvijene svijesti, a treći problem je infrastruktura, jer mi jednostavno nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu”, naveo je Hodžić.

Direktor tvrtke Unis telekomunikacije d.d. Mostar Damir Bule naglasio je kako je za ostvarivanje elektromobilnost u cijeloj Bosni i Hercegovini potrebna suradnja svih, od elektroprivreda, gradova, proizvođača vozila i države koja bi trebala ukinuti namete ili poticati instalaciju punionica i kupnju električnih vozila.

“Elektromobilnost nije vezana za napredna tehnološka znanja koliko je to cijeli koncept povezivanja, od proizvodnje energije, distribucije, korištenja električnih vozila, ali mislim da imamo struku i znanje da napravimo sistem. Po meni, veću ulogu u tome imaju elektroprivrede i opskrbljivači energije, a punjači su infrastruktura koja će prije ili poslije doći”, istaknuo je Bule.