Njemačka godišnje potrebuje i do 300.000 sezonaca
Evidentno je da je pandemija virusa Covid-19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi ali poslije toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u BiH.
Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH. Čak i prije izbijanja pandemije Covid 19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje.
Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti i do 40% u 2020, u odnosu na 2019. godinu, kada su iznosili 1,54 triliona dolara bili veći za tri posto u odnosu na 2018. Kada se sve to promatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 miliona maraka što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3% investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH. Tokom maja 2020. godine Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila sljedeće odgovore:
Njih 50% potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida. Najvjerovatnije 40 posto će odgoditi planirane investicije. Dvije kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH a, jedna kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrirano je smanjenje DSI za 3,4% što kao neto financijska pasiva iznosi – 243,2 miliona KM.
Ekonomija BiH, koja je i prije Covida-19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i privredu biti skoro dramatični.
Bosna i Hercegovina je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi se na 90. mjestu. Najslabije smo plasirana država naše regije, a među najlošijim u Evropi. Bosna i Hercegovina je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu).
Bosna i Hercegovina je loše plasirana u oblasti dobivanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu). Za dobivanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20.3% vrijednosti objekta.
BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74. mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobivanje električne energije potrebno je pet procedura i 69 dana. Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji. Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati u toku godine.
Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U usporedbi s državama naše regije i Evrope, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.
Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Evropi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91. mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi ekonomski umjereno slobodnih država.
Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018, Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država naše regije.
Na osnovu ovih izvještaja jasno je da slika poslovnog ambijenta BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regije i druge evropske zemlje.
Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti: Ubrzanje integracija u EU. Jačanje financijskog sistema. Reforma javne uprave.
Osiguranje ekonomskog rasta poticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.
Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija. No i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom želimo istaći da Agencija za unapređenje stranih investicija BiH i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH. Trenutno je u fazi razrade 285 FIPA projekata i to:
– Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta
– Metaloprerađivački sektor – 17 projekata
– Energetski sektor – 52 projekta
– Turizam – 51 projekat
– Drvni sektor – 11 projekata
– Nekretnine – 22 projekta
– Tekstilni sektor – 5 projekata
– Sektor inovacija – 20 projekata
– Drugi sektori – 35 projekata
Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti entitetskih vlade Republike Srpske (66 projekata) i Federacije BiH (112 projekata).
Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi.
Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 miliona eura za BiH, navodi se u analizi FIPA-e.