U sljedeće dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflatornih pritisaka, naveli su iz Centralne banke BiH komentirajući najnovije projekcije inflacije i BDP-a.
Tako su naveli da prognoziraju inflaciju od 6,3 posto, što je za 1,4 posto niže u odnosu na projekciju iz svibnja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 posto.
“U sljedećoj godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske potražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa se nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na svibanjski krug projekcija, do nivoa od 2,1 posto”, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da, prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 posto.
“I dalje naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti. Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad prognozirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u ovoj godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Također, najveći dio inflatornih pritisaka je trenutno posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i daljnji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu”, kazali su iz Centralne banke.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ukazuju da je potrebno propitati se šta je uopće pokretač ove svjetske inflacije.
“Ovakva inflacija, u smislu visine, trebala je dati bolje rezultate u smislu rasta, tako da je sve ovo što se događa apsolutno van shema predvidivosti. Za rast BDP-a potrebne su investicije i domaće i strane, ali očigledno je da su investicije u blagom zastoju. S druge strane, BiH je takva zemlja, ako gledamo regiju, koja najmanje čini da investicije budu atraktivne”, pojasnio je Raković.
Ekonomist Igor Gavran kaže da sve govori komentar o “intenziviranom rastu od 3,5 posto” kao “najoptimističniji scenarij” u cijelom razmatranom razdoblju.
“Mi smo tako nisko pali da tim tempom rasta ni naši unuci nemaju što čekati ni čemu se nadati, a kamoli mi. Mi već toliko godina imamo prosječno mizeran rast (bilo je statističkih izuzetaka, ali samo fiktivnih, jer kakvu vrijednost ima viša stopa rasta jedne godine ako je prethodne bila recesija). A takozvano usporavanje inflacije, čak i ako se ostvari, opet znači samo nastavak rasta cijena. Nema suštinskog poboljšanja bez pada cijena”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.
Dodao je da je nerealno da će primanja toliko rasti da nadoknade sva poskupljenja, a ogroman broj građana uopće nema redovna i normalna primanja.
“I sve ove procjene i ovako skromne i obeshrabrujuće može kao kulu od karata srušiti povećanje cijene struje koje se očito priprema što se tiče unutarnjih čimbenika. Vanjski poput cijene nafte ili plina nisu pod našom kontrolom, ali bi barem djelomično mogli biti da, recimo, vlasti konačno stave u funkciju naftne terminale i akumuliraju rezerve goriva za slučaj novog znatnog rasta cijena. Nedavno su se u FBiH pohvalili obnovom upravne zgrade terminala, što je kao loš vic. Pa zar je stvarno prioritet i osnovna svrha te tvrtke nečiji uredi ili su sami terminali i rezerve nafte?”, naglasio je Gavran.
Dodao je da ni ove procjene i stanje koje vidimo oko sebe ne daju osnova za optimizam.
“U najmanju ruku nagovještavaju nastavak agonije ako i ne bude daljnjeg pogoršanja. Da bismo umjesto toga imali poboljšanje i promjene koje će voditi mnogo boljim rezultatima od ovih prognoza, morali bismo imati ozbiljne ekonomske reforme, ali tome nema ni naznaka. Izvoz nam kontinuirano pada, a jedina reakcija vlasti je konstatacija da je to posljedica krize u EU kao našem najvećem izvoznom tržištu. Kao da ostatak svijeta ne postoji i mi moramo čekati oporavak EU da bismo izvozili”, zaključio je Gavran.