Stanje u turizmu se popravlja, ali…
Završetkom ljetne turističke sezone u Hercegovini, domaći turistički radnici se još mogu ponadati pokojem zalutalom stranom gostu ili jednodnevnim gostima iz Bosne ili Dalmacije.
S obzirom na to da Mostar nije klasična ljetna destinacija čiji glavni turistički kapital čine more i plaža, nameće se zaključak kako je turizam u Mostaru i Hercegovini zapravo jedna od posljedica turističke vidljivosti susjednih Dalmacije i Dubrovačkog primorja.
Zapravo najveći broj turističkih dolazaka u Mostar čine posjetitelji koji se po kategorizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i ne mogu svrstati u turiste.
Prema definiciji UNWTO-a, turist je posjetitelj jednog odredišta čiji boravak uključuje i noćenje, što ga razlikuje od jednodnevnog posjetitelja (excursionist), piše portal Bljesak.info.
Iako se na prvi mah može činiti kako je to nebitna razlika, činjenica ostaje kako je potrošnja jednodnevnog posjetitelja u odnosu na turista daleko manja s obzirom na to da ne plaća noćenje, prehranu, boravišnu taksu, eventualne usluge vodiča ili taksija, kao ni ulaznice za lokalne atrakcije poput muzeja, galerija i slično.
Mostar kao sekundarna destinacija
Samim tim, Mostar nažalost spada u kategoriju sekundarne destinacije koja nema moć samostalnog privlačenja turista, već ovisi o obližnjim primarnim destinacijama, kao što su Dalmacija, Dubrovnik i Sarajevo. Situaciju otežava i slaba ili nikakva povezanost mostarske zračne luke i nepouzdana željeznička komunikacija sa Sarajevom. U skoroj budućnosti, situaciju bi mogao olakšati budući priključak na autoput.
Mostar nije nepoznato turističko odredište, a Stari most je odavno prepoznat kao vrhunska atrakcija. Međutim, je li to dovoljno kako bi se u potpunosti ostvario potencijal koji Mostar posjeduje, te kako bi se, ne samo povećao broj turističkih dolazaka, već i podigao prosjek broja noćenja?
Što je City Break destinacija?
U turističkom smislu, City Break je suvremeni fenomen. Postao je popularan pojavom niskobudžetnih zračnih prijevoznika, kao i pojavom online servisa za iznajmljivanje kao što su Booking ili Airbnb.
Niskobudžetni letovi su omogućili putovanja široj populaciji, ali su i unaprijedili prometnu mrežu, od čega su posebno profitirale istočnoeuropske destinacije kao što su npr. Riga, Talin ili Bratislava. Nekad zapuštena i oronula urbana područja su revitalizirana i unaprijeđena, a lokalnom stanovništvu je omogućeno bavljenje turizmom, bilo iznajmljivanjem smještaja, bilo ostalom vrstom turističkih usluga (prijevoz, turistička vođenja, prodaja suvenira). Suvišno je možda dodati kako od toga profitira i šira društvena zajednica koja nema direktnih dodirnih točaka s turizmom.
City Break se definira i “point-to-point” prijevozom, sto znači da putnik ne treba presjedati u drugim gradovima, niti koristiti dugotrajne cestovne transfere iz drugih gradova do svog konačnog odredišta. Najčešće je broj noćenja proporcionalan dužini leta – što je let kraći, kraći je i boravak; što je duži let, duži je i boravak, iako to gotovo isključivo ovisi o redu letenja svakog pojedinog zračnog prijevoznika.
Dužina leta također određuje mogućnost stvaranja City Break destinacije. U ovome smislu su obično prihvatljivi direktni letovi u trajanju od jednog do tri sata. Geografski položaj Mostara i radijus letova u trajanju do tri sata pokazuje da potencijalno emitivno tržište za Mostar obuhvaća cijelu srednju Europu, Italiju, Španjolsku i Portugal, Francusku, zemlje Beneluxa, južni dio Skandinavije, i– najjače emitivno tržište za City Break letove: Veliku Britaniju i Irsku. OPŠIRNIJE