U Bosni i Hercegovini je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam posto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 posto.
Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 posto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 posto u ukupnom uvozu zemlje.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u razmjeni za spomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.
Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.
Tu su još i med koji čini 12,9 posto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 posto ukupnog izvoza.
Jestiva biljna ulja čine 12,5 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, Njemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 posto ukupnog izvoza ovog sektora.
“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 posto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 posto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 posto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.
Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 posto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 posto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 posto, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 posto.
“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 posto, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 posto”, rekli su iz Komore.
Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 posto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.
U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 posto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, Njemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani (9,5 posto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija), kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 posto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i Njemačka.
Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 posto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 posto ukupnog uvoza.
Kada se analizira ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet posto u odnosu na referentni period godinu ranije.
“Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo vanjskotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 posto”, zaključuju u Vanjskotrgovinskoj komori