Ulaganja u sanaciju i rekultivaciju odlagališta Uborak od skoro 20 milijuna KM najveća je investicija u zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini i svi su procesi trenutno „na čekanju“ zbog brojnih aktivnosti „G. I. Jer nas se tiče“. Oni već dvije godine sustavno opstruiraju projekt sanacije deponija Uborak i izgradnje pročišćivača otpadnih voda deponija, dok se u isto vrijeme žale kako se nepročišćene deponijske vode izlijevaju u obližnji potok Sušica, i okolne površine, piše Večernji list.
Prema riječima predsjedavajućeg Gradskog vijeća Salema Marića najveći problem deponije Uborak je „G. I. Jer nas se tiče“ kazavši da je na navedenom lokalitetu deponij Uborak bio prije izgradnje stambenih kuća.
„Oni što se bune i dižu protiv deponija sami su došli do njega, a ne on njima. Svu snagu treba usmjeriti na poboljšanje uvjeta na deponiju Uborak jer su neshvatljive iluzije da će Grad Mostar zatvoriti ovaj deponij dok ne nađemo novi lokalitet ili drugačiji način zbrinjavanja otpada. Svi smo se složili u jednom, da ovaj saziv Gradskog vijeća Grada Mostara što hitnije treba riješiti problem Uborka. Uborak je za nas ključno pitanje, prioritetno pitanje s ciljem što hitnijeg rješavanja“, jasan je Salem Marić, predsjedavajući mostarskog Gradskog vijeća.
Sporazum Grada Mostara i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
Predstavnici Grada Mostara i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održali su u travnju/aprilu 2022. prvi inicijalni sastanak u procesu aplikacije za dobivanje kredita za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Uborak – Buđevci. Tada je potpisan zajednički sporazum koji obećava financijsku i stratešku partnersku pomoć u rješavanju problema na Uborku i stvaranju „zelenog Mostara“.
Vlada FBiH podržala je ovu inicijativu da se kreditnim zaduženjem kod EBRD-a osiguraju sredstva za realizaciju projekta „Implementacija plana prilagođavanja regionalnog deponija Uborak – Buđevci“ u iznosu do 10.000.000 KM. Prihvativši informaciju o kreditu EBRD-a kao osnovu za vođenje pregovora, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo financija i Grad Mostar da u tim za pregovore o kreditu imenuju svoje ovlaštene predstavnike.
Vijeće ministara BiH usvojilo je na sjednici u lipnju/junu 2022. inicijativu Ministarstva financija i trezora i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja ovog Ugovora o zajmu (Upravljanje čvrstim otpadom Mostar) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), vrijedan 10.000.000 KM. (Izvor: Dnevni Avaz)
Povezani planovi za dugoročna rješenja
Ovaj projekt usko je povezan s još dva projekta usmjerena na odgovarajuće zbrinjavanje otpada u gradu Mostaru u korist svih stanovnika grada. Sredstva su namijenjena provođenju Plana prilagođavanja za regionalniu deponij Uborak – Buđevci, uključujući zatvaranje i saniranje postojećeg deponijskog polja za odlaganje otpada. Zajam je alociran na Federaciju BiH, a krajnji korisnik će biti Grad Mostar, s rokom otplate od 15 godina, uz tri godine perioda odgode.
Gradska uprava Mostara aktivno traži stručnog partnera koji bi investirao u gradnju nove kasete, rekultivaciju sortirnice kao i nabavci nedostajuće opreme za kvalitetan rad deponija. Vrijednost ove investicije je veća od 5.000.000 KM.
Nabavku pročistača deponijskih voda su spremni podržati HNŽ, Fondovi okoliša u BiH kao i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, te ostali donatori. Oni su u mogućnosti u kratkom roku osigurati sredstva za izgradnju pročišćivača deponijskih otpadnih voda čija cijena iznosi oko 3.000.000 KM.
Plan sanacije Uborka u tri koraka
Plan sanacije deponija Uborak podrazumijeva nekoliko procesa. Prvi korak je postavljanje „bentonitnog“ tepiha na deponijsko tijelo koji sprječava izlazak plina kroz slojeve u atmosferu i sve ostaje ispod plinskih zdenaca. Nakon toga se postavlja „geodren koji sprječava prodor oborina u deponijsko tijelo i usmjerava ih na oborinske kanale odvodnje koji će se izgraditi oko deponija, potom u pročišćivač otpadnih voda. Treći korak podrazumijeva postavljanje „geomreže“ pod nagibima da bi se spriječila erozija deponijskog polja.
Na te se slojeve postavlja zadnji rekultivirajući, odnosno metar debeo zemljani sloj, na kojem će se poslije posaditi trava i niska stabla. Uz deponij ostaje servisna cesta za održavanje zdenaca i košnju, kao i pristup za vatrogasce.
Mirhad Grebović, direktor JP Deponija d.o.o. Mostar, kaže kako je stanje na deponiju zabrinjavajuće. ‘“Stanje na deponiju nije zadovoljavajuće i postoji mogućnost da se ta situacija odrazi na građane Mostara. Grad Mostar radi na pronalaženju rješenja i nadamo se da će deponij nastaviti svoj rad“, dodao je.
Jedan od zahtjeva ljudi je i provedba koraka, odnosno sanacija starih deponijskih polja i pročišćivača deponijskih otpadnih voda. „Tu dolazimo do jednog apsurda. Gradska uprava je iznašla sredstva za realizaciju tih projekata, međutim zbog tužbe „G. I. Jer nas se tiče“ su zaustavljeni svi procesi i ne možemo raditi na realizaciji“, kaže Grebović.
Sredstva osigurana, ali Grad ne može ništa
Amira Trbonja, načelnica odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, kaže da su im „ruke vezane“, „… jer ne možemo raditi ništa, a imamo osigurana sredstva i mogli bismo početi sanaciju deponija, ali bez potrebnih dozvola Grad ne može ništa“, rekla je Trbonja.
Grad Mostar, svjestan situacije, te godinama lošeg vođenja deponija Uborak, pronašao je mogućnosti financiranja sanacije deponija. Umjesto da se već dvije godine operativno radi na sanaciji odlagališta postali smo taoci neprovedivih zahtjeva inicijative „G. I. Jer nas se tiče“.
Ulaganjem od, već osiguranih, 20.000.000 KM odlagalište Uborak bilo bi sanirano, modernizirano prema svjetskim standardima i širi lokalitet bio bi siguran za življenje. Uz navedeno ovo bi bila najveća investicija u zaštitu okoliša u BiH zadnjih 30 godina.
„Dovođenjem u red“ cijelog deponija Uborak uz pomoć stručnih firmi i dodatnih investicija privatnih partnera koji posjeduju znanje u upravljanju i obradi otpada bio bi napravljen ogroman iskorak u kontroliranoj i kvalitetnoj obradi komunalnog otpada.
Ima li razloga za strah uposlenika?
Sindikat Odbora komunalne privrede Hercegovačko-neretvanske županije (neopravdano?) izražava strah po pitanju projekta izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja „J. P. Deponija d.o.o.“ u Mostaru, odnosno uvođenju javno-privatnog partnerstva.
Tvrde da će, ako posao preuzme privatna tvrtka , oni ostati bez posla. Iz Grada poručuju da takvo partnerstvo jeste moguće, ali ne i da će komunalni radnici na deponiju ostati bez posla.
„Što se tiče djelatnika koji rade, ne trebaju imati nikakve bojazni za bilo što jer i privatni partner, isto tako kao i javno poduzeće, mora poštovati pozitivne propise ove države“, mišljenja je gradonačelnik Kordić. Neosporno je da će se po zacrtanom planu, preobrazbi deponija i podizanjem kvalitete obrade otpada uposliti još značajan broj dodatnih operativnih radnika na deponiju.