U Bosni i Hercegovini nikada nije ispunjena odobrena kvota za izdavanje radnih dozvola stranim radnicima, a poslodavci traže od države da se olakša procedura za brže dovođenje stranih radnika u BiH i za sada samo stranci koji otvaraju firme u BiH dovode svoje radnike i zapošljavaju domaće. Dovođenje stranih radnika u organizaciji bh. firmi za sada je zanemarivo.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, u prvoj polovini 2022. godine najviše radnih dozvola za strane radnike izdato je za građevinarstvo – 331, u sektoru trgovine – 191, poslovanje nekretninama – 137, umjetnost-zabava-rekreacija – 106 i prerađivačka industrija 100 radnih dozvola.
Pošto se u javnosti stalno ponavlja da nema dovoljno domaćih radnika za poslove u bh. firmama, Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prezentirao je sljedeće podatke po zanimanjima:
– Više od 350 radnih dozvola strancima je izdato za pozicije direktora i ključne osobe u stranim firmama. Armiračima su izdate 62 dozvole za rad, tesarima i zidarima 62, ekonomistima je odobreno 45 radnih dozvola, a imamo ih u BiH veliki broj. Dozvole za rad dobilo je i oko 40 profesora i predavača, zatim 37 sportista. Ukupno za proteklih šest mjeseci izdato je 1.270 radnih dozvola u cijeloj BiH. Od ove cifre je 421 radna dozvola koja se računa u kvotu i 809 radnih dozvola izdato nezavisno od utvrđene kvote – kaže Pupić.
Do 2022. godine na prvom mjestu po broju izdatih radnih dozvola za strance bila je trgovina, prerađivačka industrija, poslovanje nekretninama…
– Sada je je sektor građevinarstva na prvom mjestu po broju izdatih radnih dozvola za strance – 331, ali treba imati u vidu da se radi na nekoliko velikih infrastrukturnih projekata. U Sarajevu tramvajsku prugu obnavlja kineska firma i oni su doveli svoj menadžment i neke strane radnike. Kinezi će graditi puteve u Republici Srpskoj i oni će dovesti nešto svojih radnika i bit će naravno njihov menadžment. Koridor Vc rade neke turske firme i određen broj radnika iz Turske – pojašnjava Pupić.
Kako je rekao Pupić, po broju izdatih dozvola za rad u BiH u prvoj polovini ove godine na prvom mjestu je Srbija s 253 radne dozvole, Turska – 242, Kina – 85, Kuvajt – 60 i Bangladeš – 48 radnih dozvola.
Bosna i Hercegovina je suočena s visokom stopom nezaposlenosti, a u isto vrijeme, kako tvrde iz udruženja poslodavaca, nedostaje oko 30 tisuća radnika, koji bi se trebali dovesti iz inozemstva da rade u bh. poduzećima.
Čekat će se još dolazak stranih radnika
Poslodavci iz cijele Bosne i Hercegovine zahtijevaju od države da se uprosti procedura u dovođenju stranih radnika jer će početi zatvarati svoje biznise. Međutim, u domaćim proizvodnim pogonima, turizmu, hotelijerstvu, ne vidi se da ima stranih radnika, osim u građevinskom sektoru gdje strane radnike uglavnom dovode strane firme koje su dobile posao u BiH.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović izjavio je ranije da procjenjuju da u BiH trenutno nedostaje oko 30.000 radnika u raznim sektorima proizvodnje i usluga.
Suad Ećo, predsjednik poslodavaca SŽ, tvrdi da je u ovoj županiji nezaposleno blizu 60.000 ljudi.
– Prije nego počnemo dovoditi radnike iz inozemstva, kako motivirati ljude koji su na evidenciji zavoda za zapošljavanje da počnu raditi u bh. kompanijama. Jasno nam je da na biroima ima određen broj ljudi koji su fiktivno prijavljeni kao nezaposlenih zbog zdravstvenog osiguranja. Ukoliko bi bila bolja komunikacija između firmi i ljudi koji su na biroima za zapošljavanje, mislim da od 60 tisuća koji su na evidencijama nezaposleni u SŽ bar bi polovina pristala da radi, pa ako treba i uz neke dodatne prekvalifikacije. Ako se ne bi uspjelo ni to uraditi, onda bismo morali pojednostaviti proceduru za dovođenje radnika iz inozemstva. Međutim, domaće firme ne mogu dati plaće ni blizu onih koje imaju u Europskoj uniji – ističe Ećo.
Za strane radnike u entitetu Republika Srpska bit će izdato ove godine hiljadu radnih dozvola, rekao je Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS-a.
– U ovom trenutku najviše se traži stranih radnika u građevinarstvu, a poslije ovog sektora potrebni su i u ugostiteljstvu, turizmu i poljoprivredi. U RS-u je ubrzana procedura dovođenja stranih radnika i sistem se uvezuje i mi očekujemo narednih mjeseci da će se sistem prilagoditi novim zahtjevima i da će se skratiti procedura za dovođenje stranih radnika, između 30 i 60 dana – kaže Aćić.
Generalno, ako bh. poslodavac želi zaposliti stranca prije dozvole za boravak i rad mora provjeriti da li na domaćem tržištu ima radnika te struke i to preko Zavoda za zapošljavanje. Ako na bh. tržištu ima takve radne snage, onda ništa od dovođenja stranih radnika.
Zakonska procedura
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da je zapošljavanje stranaca u BiH zakonski uređeno. Zakonski okvir za zapošljavanje stranaca neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja Europske unije i nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalificiranog zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola osnivačima i ključnim osobama u poduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzeća izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzeća od posjedovanja radnih dozvola.
U Federaciji BiH radne dozvole izdaju kantonalne službe za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. U Republici Srpskoj radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca, dok je u Brčko distriktu BiH Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH nadležni organ za izdavanje radnih dozvola za rad stranaca u distriktu, piše Faktor.