Iako je, prema posljednjim podacima, u Bosni i Hercegovini nezaposleno oko 356.000 osoba, poslodavci se sve češće žale kako nema dovoljno radne snage, te traže da se omogući što veći uvoz radnika.
Kako je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, na kraju siječnja/januara ove godine bile su 356.072 nezaposlene osobe, što je više za 1.749 ili 0,49 posto u odnosu na prethodni mjesec, a manje za 21.054 nezaposlena ili 5,58 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pišu Nezavisne novine.
Priopćili su da se nezaposlenost povećala u Federaciji BiH za 448 osoba ili 0,16 posto, u Republici Srpskoj za 580 ili 0,9 posto, a u Brčko distriktu za 722 osobe ili 14,82 posto.
Zaključno sa 31. siječnja/januara posao su tražila 112.452 kvalificirana radnika ili 31,58 posto od ukupnog broja nezaposlenih na evidencijama, sa srednjom stručnom spremom 101.472 lica ili 28,5 posto, te 99.662 nekvalificirana radnika ili 27,99 posto, stoji u priopćenju.
Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje je i 30.127 lica sa visokom stručnom spremom ili 8,46 posto, 5.847 ili 1,64 posto ih je sa višom stručnom spremom, sa nižom stručnom spremom 5.504 ili 1,55 posto, te 1.008 visokokvalificiranih radnika ili 0,28 posto.
U siječnju/januaru brisano je ukupno 17.890 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 7.716 lica zaposleno. Istovremeno je za 10.803 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.682 nova radnika, piše u priopćenju ove agencije.
Ipak, Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS, istaknuo je za “Nezavisne novine” da je očigledno da ove informacije nisu točne.
“Postavlja se pitanje je li namjerno neće raditi i poskidati te nezaposlene sa spiskova, ne valja li zakonodavstvo ili je u pitanju nešto treće. Evidentno da ti nezaposleni ne postoje, jer imamo sve veći priliv radne snage iz inostranstva i ne treba nam bolji dokaz da ovi podaci nisu točni. Ono što je loše je da država zbog takvih spiskova ne može da radi planiranje ni obrazovanje, ali ni neke druge stvari, a koje su vezane za broj nezaposlenih”, kazao je Trivić.
Na pitanje ima li po njemu nekih zloupotreba na ovim spiskovima, Trivić odgovara da je siguran da ih ima.
“Svi ti koji su na biroima za zapošljavanje traže potvrdu da bi dobivali neku socijalnu pomoć ili zdravstveno osiguranje, a to znači da oni negdje rade i zarađuju, nisu u sistemu plaćanja poreza, a istovremeno dobivaju pomoć od države”, naglasio je Trivić.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, rekao je da se značajan broj ljudi vodi na evidencijama biroa, a radi u sivoj ekonomiji u zemljama zapadne Europe i tamo za 90 ili 180 dana zarade što bi u BiH za dvije ili tri godine.
“Rješenje poslodavcima je da ponude veće plaće, da osiguraju bolje uvjete rada. Uvoz radne snage iz zemalja Bliskog istoka, Azije i Afrike je definitivno veliki promašaj za sve poslodavce, veliki problem za političku situaciju u BiH i nikada ti radnici, koje će poslodavci platiti pet ili šest puta manje nego bh. radnika, neće moći pružiti ni 10 posto onoga što naši kvalificirani obučeni školovani radnici mogu. Pa naši radnici su najpoželjniji u zemljama zapadne Europe, da je drugačije, nitko ne bi tražio radnike odavde, nego bi i Njemačka, Danska, Francuska i druge zemlje direktno uvozile iz ovih zemalja”, naglasio je Šatorović.
Kaže da imamo sasvim dovoljno radnika i kapaciteta kako bismo podmirili tržište rada.
Neophodno je da se raspodjela dobiti, koja je u prethodnom periodu bila skoro pet milijardi KM, napravi na pravedniji način, te da dio ‘kolača’ koji ostvaruju svojim trudom i radom isključivo radnici bude dat i njima, naveo je Šatorović.