Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje.
Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje.
Kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama je posljednjeg dana srpnja/jula bila registrirana 261.154 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec povećanje za 3513, odnosno 1,36%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 157.920, odnosno 60,47%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 178.004 (68,16%) su stručne, 83.150 (31,84%) su nestručne osobe, a njih 99.340 (38,04%) prvi put traži posao.
Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 56.257 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (81.485 ili 31,2%) i NKV radnika (79.439 ili 30,42%), potom slijede osobe sa SSS (71.666 ili 27,44%) i VSS (19.759 ili 7,57%), osobe s PKV (3431 ili 1,31%), VKV (489 ili 0,19%) i osobe s NSS (280 ili 0,11%).
Što se tiče podataka kako su se kretale plaće u tom mjesecu te u kojim djelatnostima se najviše zarađuje, pokazatelji su možda malo i iznenađujući.
Prosječna mjesečna isplaćena plaća zaposlenima u srpnju/julu 2024. godine u FBiH iznosila je 1387 KM i nominalno je viša za 2,7%, a realno za 2,8% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za srpanj/jul 2024. godine nominalno je viša za 10,3%, a realno viša za 8,5%.
Analiza podataka prema djelatnostima u srpnju/julu 2024. u odnosu na lipanj/jun ove godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 10,8%, zatim u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 10,5% te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 10,2%.