Proces dekarbonizacije i zaokret prema obnovljivim izvorima, u kojem se solarna energija nametnula kao trend, od bezvrijednog hercegovačkog krša napravili su atraktivno tlo za investicije.
Zbog toga već duže vremena vlada prava pomama za zemljištem u ovom dijelu BiH. Ono državno za sebe su osigurali najmoćniji, dok se cijena privatnog u posljednjih nekoliko godina utrostručila, javlja Capital.
Podaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove (RGURS) na to ukazuju.
Primjera radi, prosječna cijena građevinskog zemljišta u Ljubinju je 2021. godine bila 1,1 KM po kvadratu da bi njena vrijednost u prošloj godini skočila na 27,6 maraka.
U Nevesinju se prošle godine kvadrat zemljišta plaćao 9,2 KM dok je samo prije dvije godine ta cijena bila 1,5 KM.
Vrijednost zemlje u Bileći je sa 3,5 KM u 2021. godini u prosjeku naglo skočila na 16 KM u 2022. i tu cijenu je zadržalo i u prošloj.
Najskuplje građevinsko zemljište prošle godine plaćalo se u ovoj lokalnoj zajednici po 40,7 KM, a najskuplja parcela je prodana u Nevesinju gdje je za 26,5 duluma iskreširano 212.232 KM.
Direktor kompanije „Etmax“ iz Banja Luke koja ima veliko iskustvo u ovoj oblasti Siniša Maksimović svjedoči kako je razvojem solarne energije rasla i potražnja, a time i cijena zemlje.
Na početku se zemlja kupovala po cijeni za tri do četiri marke po kvadratu. Riječ je o kršu i zadnjoj klasi zemlje. Međutim kako je interes rastao, tako je rasla i cijena pa ona sada ide i do osam maraka, kaže on.
Prema njegovim riječima cijena se u zadnjih osam godina uduplala.
Na tom području smo već 13 godina i dosta dobro smo upoznali ljude i potencijalne površine za gradnju. Ljudi se često sami jave sa ponudama, a mi ih kada se ukaže potreba za zemljištem zovemo, zaključio je on.