Zračna luka Mostar je aerodrom kojeg piloti izbjegavaju i novi direktor Marko Đuzel smatra da je to glavni problem što Mostar nema više linija.
Naime, Mostar se nalazi između brda i slijetanje i polijetanje je vrlo komplicirano, teško i izazovno. Stoga je mostarska zračna luka prionula na vrlo ozbiljan posao modernizacije procedura za slijetanje i polijetanje.
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi je napravila nove procedure za polijetanje i slijetanje iz Mostara koje su bitno suvremenije, urađen je ozbiljan navigacijski napredak i Đuzel kaže „sve što je u ovom trenu postoji po pitanju procedura i navigacije će biti završeno u ovoj godini“.
U postupku je sudjelovala i BHANSA. Stoga je sada polijetanje moguće i u smjeru grada, što do sada nije bilo moguće, a dovršavaju se i procedure slijetanja iz smjera grada. Cijeli posao će biti dovršen u idućih dva mjeseca.
Sada piloti više neće morati prolaziti dodatne treninge u simulatorima za slijetanje u Mostar, piše u analizi specijaliziranog portala ZAMAaero.
Mostar želi biti alternativna zračna luka Sarajevu, poglavito zimi kada Sarajevo ima ogromnih problema sa zatvorenošću zbog vremenskih uvjeta. Mostar nije nikada zatvoren, nema snijega, ima preko 300 sunčanih dana godišnje. Mostar je bliže Sarajevu nego Tuzla ili Banja Luka.
Ove zime Mostar želi biti alternativna zračna luka za Croatiju Airlines, što se omogućilo otvaranjem linije. O tome trenutno pregovaraju s Croatiom Airlines. Ako to uspiju pokušat će postati alternativa opcija i za ostale kompanije, poglavito Eurowings, ali i sve ostale kompanije koje lete u Sarajevo.
Zračna luka je uradila i određene investicije, a upravo kreće u još jedan trogodišnji investicijski ciklus čime bi se ostvarili uvjeti za bitno veći kapaciteta letova iz ZL Mostar, a zračna luka bi imala sve uvjete koje zračne kompanije traže. Mostar planira uvesti svjetla središta piste, proširiti vozne staze za zrakoplove, te rekonstruirati terminalnu zgradu.
Sve ovo planira se napraviti u idućih četiri godine. U tom periodu planira se investirati oko 5 milijuna EUR. Aerodrom Mostar nema master plan i počela je raditi na njemu. Master plan bi bio za idućih 30 godina razvoja ZL Mostar.
Mostarski aerodrom treba oko 3 milijuna EUR da bi isplatila plaće i osnovne troškove, tj. hladni pogon. Mostar se nada prometu od 40-50.000 putnika u 2024. Ako bi uspjeli dovesti neki LCC, a što se nadaju, mogli bi u 5 godina imati 200-250.000 putnika, što je plan ZL Mostar.
Ako ne uspiju dogovoriti neki LCC planiraju imati oko 60.000 putnika na letovima Croatie Airlines i charterima.
Aerodrom Mostar ima ogromnu podršku grada Mostara, no izgubio je podršku Hercegovačko-neretvanske županije, te Federacije BiH. Đuzel planira vratiti podršku Hercegovačko-neretvanske županije i Federacije, ali i ostalih okolnih županije, poglavito Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske županije, kao i lokalnih zajednica, gradova i općina u okolici stotinjak kilometara od Mostara koje gravitiraju ZL Mostar.
Samo spajanjem potencijala i financija svih njih ZL Mostar bi mogla iznaći dostatna sredstva za širenje te otvaranje novih linija. Prvi ugovor je potpisan s gradom Ljubuškim koji sudjeluje u financiranju linije Zagreb-Mostar.
Đuzel naglašava da Split, Dubrovnik i Sarajevo uzimaju putnike Mostaru, tj. da putnici putuju preko ovih zračnih luka umjesto preko Mostara. Kad bi Mostar svakom od ovih aerodroma uzeo 30.000 putnika oni to ne bi ni osjetili, a Mostaru bi to bio „čudesan“ promet od 100.000 putnika.
Đuzel naglašava da putnici iz ovih aerodroma trebaju više od dva sata autobusom, a u slučaju Splita i Dubrovnika dodatan negativi efekt je prelazak granice. I tu vidi šansu Mostara.
Zračna luka Mostar ima velik problem egzodusa stručnjaka. Ona nije konkurentna i ne uspijeva financijski zadržati radnike. Kako radi s malim brojem ljudi, gdje pojedinci imaju više certifikata za nekoliko poslova, odlazak 2-3 stručnjaka godišnje s certifikatima u inozemstvo je ogroman problem. To znači ponovno školovanje ljudi da dobiju certifikate a to je velik financijski izdatak.
Mostar je osigurao dobavljača goriva, pošto je trošak goriva najveći trošak zračnih prijevoznika. Sada je ZL Mostar konkurentnija s cijenom nekih 15-20% nego prije.