U sklopu projekta Klub menadžera, Manager.ba predstavlja vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevnicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Klub menadžera danas predstavlja Zlatka Papca, direktora putničke agencije Lasta Travel d.o.o. Mostar.
Ovaj Stočanin rođen je 1964. godine. Obrazovao se u rodnom gradu, kao i u Dubrovniku i Švedskoj (Motala i Örebro). U turizmu je od sredine 80-tih godina do danas radio na svim pozicijama u turističkoj branši, od vodiča i pratitelja putovanja do direktora hotela, putničkih agencija itd.. Za vrijeme školovanja u Švedskoj radio je različite poslove kako bi smanjio troškove studija. Prije otvaranja svoje prve putničke agencije u Švedskoj, šest godina je radio kao programer na razvijanjima raznih sistemskih rješenja u IT i proizvodnoj industriji.
Kada nastaje ideja o osnivanju putničke agencije Lasta Travel?
Ideja nije nova. Donio sam je sa sobom iz Švedske. Tamo sam već imao putničku agenciju. Trebalo je malo vremena da ideja do kraja sazrije. No, u mom slučaju, agencija Lasta Travel d.o.o. Mostar osnovana je sa zadaćom da promovira i prodaje Hercegovinu kao cjelovit turistički region u svijetu.
Kakva je današnja perspektiva turizma u odnosu na 80-te godine? Čeznete li i Vi ponekad za prošlim vremenima i čarima koje su iste nudile?
Danas je mnogo lakše raditi. Nekada biste dobili polovinu fax-a ili nepotpun telex sa najavom. Autobusi najčešće nisu imali klima uređaje. Većina hotela nastalih 60-tih i 70-tih već su bili zreli za renoviranje, no nešto je uvijek stajalo na putu…Nisam tip čovjeka koji živi od nostalgije, niti smatram da je prije bilo bolje. Odavno sam okrenut budućnosti i trudim se da smo i ja i Lasta Travel uvijek spremni za naredni trenutak.
Dio života ste proveli u Švedskoj i vjerojatno Vas većina novinara često pita za razliku između sjevera i juga, mentaliteta, načina života i sl. No, Vi ste se ipak odlučili pokrenuti biznis u rodnoj Hercegovini i goste sa sjevera provoditi ljepotama svog zavičaja. Kako na tržištu odolijevate konkurenciji? Barem na području Mostara postoji nekoliko sličnih agencija…
Umjesto odgovora na početak pitanja rado bih iznio moju želju i san za koji živim. Smatram da svi skupa trebamo jako puno raditi da bismo se u budućnosti bar primakli skandinavskom modelu. Danska, Švedska i Norveška imale su možda i krvavije ratove od nas ovdje na Balkanu, no danas su uzor u mnogočemu pa tako i u načinu na koji surađuju i kako ova suradnja donosi plodove i blagodati građanima u ovim državama. Mislim da bismo mi svi ovdje to trebali imati kao imperativ (zbog naše djece, ako ne zbog nas samih), umjesto da činimo poređenja kako je to tamo dobro a kako je kod nas loše. Nije kod nas ni blizu toliko loše koliko zbilja malo radimo da nam bude bar malo bolje.
Hercegovina je blago prema kojemu se na žalost odnosimo kao prema maćehi, a ne kao prema majci. Hercegovina je vrijedna destinacija. Mnogi i od nas imaju štošta naučiti i to je suština onoga što Lasta Travel nudi na svjetskom tržištu. Što je konkurencija jača, to nam je veći izazov. Jedno je sigurno: konkurencija je zdrava stvar i nikad je se nisam bojao. Da jesam, sigurno ne bih osnovao Lasta Travel. No, ono što moram podvući jeste nelojalna konkurencija koja postoji ovdje i sada. To je ono što svima nama koji smo registrirali putničke agencije ili otvorili hotele, kampove itd. na legalan način, smeta. Naime, ne smijemo dozvoliti da nam strane agencije vode goste pred nosom, a da pri tomu ne plaćaju ulazne naknade, da angažiraju vodiče na divlje ili nikako, da ne prijavljuju noćenja, parkiraju autobuse pod kruškom kako ne bi platili parking… Da ne govorim o privatnim iznajmiteljima koji su odjednom postali i „transfer firme“, organizatori raznih izleta i sl. Neka se i ovakvi “Schumacheri“ uvedu u zakon i neka plaćaju zakonski propisane normative.
Svatko tko radi po slovu zakona nije i ne može biti konkurencija. Zdrava konkurencija može biti samo poticaj razvoja i generator da u poslu opstaju samo najbolji.
U karijeri ste se okušali i kao predsjednik Gospodarske komore Grada Mostara. Da li, po Vašem mišljenu, ista ispunjava svoj primarni cilj i svrhu postojanja ili pak čeka „neke bolje dane“? Kako članice doživljavaju ovakav vid organizacije i što od iste očekuju?
Da, to je velika čast. GKM je udruga poduzetnika koja se bori da se u ovom gradu i zemlji stvore osnovni tržišni preduvjeti za rad. Borimo se da svoje vrijeme trošimo na razvoj naših poduzeća i tržišne utakmice, a ne da gubimo vrijeme na parafiskalne namete i ostale prepreke sa kojima se svakodnevno susrećemo u radu. GKM postoji već šest godina. To je dokaz da je udruga postala konstanta u društvu. Mi radimo na tomu da nam svakim danom bude bolje i ne čekamo da nam se bolji dani dese. Članice su osnivači GKM-a i svjesne su da onoliko koliko budu ulagale u nju toliko mogu i očekivati.
Kakav odnos nastojite graditi sa djelatnicima svoje putničke agencije?
Ne doživljavam ih djelatnicima. To su moje kolege. Zajedno upravljamo Lasta Travelom na tržišnom nebu i svatko ima svoj zadatak kako bismo što bolje letjeli i kako bismo bili na što boljoj visini. Trudimo se da biramo najbolje suradnike, da nudimo najbolje usluge našim gostima. Želimo da kroz naš rad gosti shvate kako u Hercegovini i regionu djeluju i rade vrijedni i motivirani ljudi. Na meni je najveća odgovornost jer sam dio kolega ubijedio da je moja vizija dobitna kombinacija i za nas i za naše obitelji i društvo u cjelini.
U glavnom gradu Švedske, 15. studenog 2016. godine održana je cjelodnevna prezentacija i promocija turističkih potencijala Hercegovine i hercegovačkih vina, gdje se predstavilo deset hercegovačkih vinarija. Jesu li domaći vinari ovu priliku iskoristili na pravi način i poduzeli neke konkretne korake obostrane suradnje?
Najbolje je pitati vinarije. U suradnji sa Veleposlanstvom BiH i Veleposlanicom Ćužić uradio sam sve da prezentiramo i promoviramo potencijale Hercegovine i naše vinarije. Promociju i prezentaciju uradili smo kako se to danas u svijetu radi. Deset vinarija je imalo jednake mogućnosti u predstavljanju i one će, siguran sam, nastaviti raditi dalje sa ostvarenim kontaktima. Osobno smatram da nismo napravili mnogo ako sve ostane na jednom predstavljanju. Moramo nastaviti sa radom na promociji Hercegovine i naših vina jer je tržište Švedske i Skandinavije općenito zahtjevno. Nadam se da ćemo tijekom 2017. realizirati daljnje aktivnosti kako bismo i ove godine bili ponovno u Stockholmu. Tada će kolege vinari biti godinu dana iskusniji. Znat ćemo točno što trebamo nuditi a što ne, i na koji način ćemo još bolje promovirati i prezentirati Hercegovinu i naša vina nego što smo to učinili 15. studenog 2016. godine.
Smatrate li da su turistički potencijali naše zemlje neiskorišteni? Miču li se planovi sa mrtve točke, ili ovakva pitanja uglavnom ostaju samo na teoretskim floskulama?
Turistički potencijali naše zemlje su neiskorišteni, to odgovorno tvrdim!
Mogu reći, sa distance od sedam godina (koliko ima da sam se vratio kući), da su se stvari pomakle sa mrtve točke. Nedavno smo dobili sjajan proizvod, stara uskotračna staza (nekad popularni Ćiro) postala je atraktivna biciklistička staza. Siguran sam da će biti jedan od bestsellera u turizmu. Via Dinarica postaje brand za sebe i tu su i Hercegovina i BiH jako dobro zastupljeni. Vinarije se moderniziraju, vinari prate svjetske trendove, već imamo tri proizvođača pjenušca u Hercegovini…ali!
Nedostaje nam kvalitetna putna infrastruktura! Autoput stoji još uvijek u Međugorju, i ne miče ka Počitelju! Zračna luka napreduje presporo (iako se najavljuju promjene na tom planu). Jedna od najatraktivnijih željezničkih pruga u svijetu od Sarajeva do Mostara potpuno je izvan upotrebe u turističkom smislu riječi! O čistoći naših destinacija da ne govorim! Dovoljno je da prođete kroz Mostar, sve će vam se samo kazati. Grad koji se diči UNESCO-ovim spomenikom grca u smeću! Put od Stoca preko Ljubinja do Trebinja pravi je otpad, više nalik Mad Max filmovima nego zemlji koja „želi“ promovirati turizam! Kako promovirati Coca Cola Sarajevo Holiday market? Da prvo nudimo gostima rukohvat tegli sa čistim zrakom dok dobace do njega sa Sarajevske Zračne luke – ako uopće slete?! Prethodno sam u tekstu naveo nelojalnu konkurenciju i sivo tržište koje cvjeta i nudi turističke usluge bez ikakvog straha da će ih inspekcija sankcionirati! Znači, nešto je urađeno, ali nedovoljno! Danas je dinamika promjena brza a mi sve više zaostajemo. Jer, dok neki prave velike korake, naši su koraci naprijed sve manji i kraći!
Poznato je i da ste školovani glazbenik. Koji su se glazbeni žanrovi i favoriti provlačili kroz Vaš ukus i što i dan danas volite poslušati?
U Švedskoj sam diplomirao glazbenu pedagogiju. Glazba je važna i inspirira me doslovno svaka vrsta glazbe. Bio sam veliki diskofil kolekcionar sve do rata 90-tih. Kupovao sam LP-je svugdje gdje bih se zadesio i doslovno sve što je imalo veze sa rockom, klasikom i jazzom. Ljubav prema muzici je konstanta u mom životu. Nabrajanje favorita trajalo bi najmanje koliko i ovaj intervju, ali rado ću navesti bar tri umjetnika koje slušam ovih dana: Diego el Cigala, Sixto Rodriguez i Stephane Grappeli. Da ne bude da nisam naveo niti jednog saxofonistu neka to bude maestro kojeg sam uvijek rado svirao: Sonny Rollins!
Vaša velika strast je i kuhanje pa nas zanima što najčešće zamiriše iz Vaših kulinarskih prostorija?
Na žalost, kada sam se vratio doma morao sam prioritirati i posložiti mnogo stvari i tako je kuhanje došlo na začelje. Supruga je chef u našoj kući!
Obitelj je najvažniji i sastavni dio života svakog čovjeka. Tko je u Vašem slučaju sačinjava. Jesu li i članovi iste uključeni u rad u turizmu ili ih pak interesiraju neke druge oblasti.
Supruga i sin moj su backup u svemu! Supruga je najbolji savjetnik ali nije uključena u turizam. Sin je premali da bi bio uključen, no neću se protiviti ako kad odraste pokaže interes!
Kako po Vama izgleda i svojim radom djeluje jedan potpun i cjelovit poslovni čovjek- menadžer?
Kako netko izgleda može zavarati! Cjelovit manager mora imati bar dvije kvalitete: Spremnost da donosi odluke i stoji iza njih i biti socijalno osviješten!