Predstavnici Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH dogovorili su da bude korigirana odluka Vlade o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže.
Podsjetimo, po odluci donesenoj 1. travnja maksimalna marža u veleprodaji je šest posto, a maloprodaji od osam posto na nabavnu cijenu. Cilj je spriječiti neopravdani rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH potom su reagirali navodeći da trgovci, veletrgovci i proizvođači neće provoditi ovu odluku, smatrajući je neustavnom, nezakonitom i neprovodivom sa nesagledivim štetnim posljedicama.
Zlatan Vujanović, ministar trgovine FBiH, nakon današnjeg sastanka je kazao da su evaluirali provedbu odluke i govorili o tome da se ona optimizira kako niko ne bi bio na gubitku.
Dodao je da zaštita životnog standarda građana znači i zaštitu više od 95.000 zaposlenika u trgovinama, te da taj sektor, kada se uzmu u obzir dobavljači i članovi porodica, hrani više od pola miliona građana. Istaknuo je da je cilj da cijena proizvoda bude prihvatljiva, te da trgovci rade na “pozitivnoj nuli”.
– Optimalno rješenje će biti prezentirano na sjednici Vlade FBiH u četvrtak – rekao je Vujanović. Nije mogao odgovoriti na koji način će konkretno biti izmijenjena odluka o kontroli cijena.
– Iznošenje detalja i mogućih rješenja bi prejudiciralo odluku Vlade – dodao je Vujanović.
No kazao je da optimizacija znači da se definira maksimalna visina marže da bude prihvatljiva za sve, te da se obuhvat proizvoda na koje se odnosi kontrola cijena, a kojih je na hiljade, smanji na prihvatljiv broj.
Vujanović je napomenuo i da je i Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove koja kontroliše provedbu odluke, delegirao obustavu postupanja po odluci do postizanja rješenja sa poslodavcima.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je da se nada da će doći do korekcije odluke Vlade FBiH.
Kazao je i da su se na sastanku dotakli i nekih drugih problema poput sivog tržišta i ograničenja okupljanja u objektima.