U sklopu projekta Klub menadžera, portal Manager.ba predstavlja vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevnicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Klub menadžera danas predstavlja Vjenceslava Leku, poduzetnika i predsjednika Gospodarske / Privredne Komore Grada Mostara (GKM).
Vjenceslav Leko je rođen 04.09.1981. godine u Nürnbergu, SR Njemačka. Ipak, osnovnu i srednju školu završava u Mostaru. Nakon toga odlazi u Dubrovnik gdje studira na RIT-u (Rochester Institute of Technology) u razdoblju od 2000-2005., i stječe titulu Bachelor of Science (B.Sc.), Business/Managerial Economics. Već tijekom studiranja obavlja tri studentske prakse u firmama u Austriji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini. Nakon završenog školovanja vraća se u Mostar i započinje raditi u obiteljskom poduzeću AX-Soling u Grudama (www.ax-soling.com).
U poduzeću prolazi put od trgovca do komercijalnog direktora u razdoblju od 2005-2011. Nakon toga, s timom suradnika osniva sestrinsko poduzeće Soling Group sa sjedištem u Mostaru. Osnovna djelatnost poduzeća je proizvodnja, montaža i servis telekomunikacijske infrastrukture. Paralelno s radom na poziciji direktora Soling Group nastavlja suradnju s poduzećem AX-Soling kao vanjski suradnik. Od 2014. godine aktivnije djeluje u Gospodarskoj Komori Mostara kao član Upravnog odbora, a u listopadu 2016. godine pripada mu, kako kaže, čast i odgovornost, da predsjedava Komorom. O planovima rada GK Grada Mostara u narednom periodu kao i projektima koji su na pomolu, ali i tko je Vjenceslav Leko privatno, saznajte u nastavku razgovora.
Gospodine Leko, na nedavno održanoj godišnjoj Skupštini GKM najavljeni su planovi za 2017. godinu. O kakvim planovima je riječ, odnosno što će biti u fokusu rada Gospodarske / Privredne Komore grada Mostara u ovoj godini?
Nakon što sam izabran na poziciju predsjednika GKM-a, zajedno sa svojim suradnicima Asjom Baljić (Hotel Bristol), Damirom Vidačkom (Hercegovina Vino), Anelom Demićem (Dema S) i Vladom Jerkićem (Alba) pristupili smo izradi Plana aktivnosti za 2017. godinu. Odredili smo nekoliko strateških pravaca GKM-a imajući u vidu postojeće projekte koji još nisu završeni kao i projekte koje tek želimo započeti. Plan aktivnosti obuhvaća pet točaka: umrežavanje sa sličnim organizacijama, razvijanje dodatnih usluga unutar GKM-a, uvođenje GKM kartice, povezivanje školskog sustava s potrebama tržišta rada i aktivnosti na boljem međusobnom povezivanju članica GKM-a i na identificiranju članstva sa GKM-om. Plan smo dalje razradili kroz aktivnosti koje prate svaku od ovih točaka.
Koliko Komora do sada broji članica i hoće li njihov broj rasti, te jeste li zadovoljni time koliko su članice Komore aktivne?
GKM trenutno broji 67 članica. Njihov broj raste iz tjedna u tjedan, tako da smo u protekla tri tjedna dobili tri nove članice na koje smo jako ponosni. Činjenica je da sve više kompanija prepoznaje naše napore u poboljšavanju gospodarskog okruženja kao i rastući unutarnji kapacitet Komore i mi ćemo sve učiniti da se ovaj trend nastavi. Što se tiče aktivnosti članstva u radu Komore situacija može i mora biti bolja. Postoji krug firmi članica koje su jako aktivne i koje vrlo dobro znaju artikulirati svoje zahtjeve prema Komori. S druge strane imamo određen broj članica koje nisu toliko aktivne i naš plan je da to promijenimo. Iz tog razloga je UO donio odluku da svaki član Upravnog odbora uzme sebi za zadaću periodično kontaktirati 5-6 članica GKM-a kako bismo kroz jednu živu i direktnu komunikaciju „u četiri oka“ dobili što više informacija o tome koji su problemi, zahtjevi, planovi i želje našeg članstva.
Maloprije ste spomenuli projekt GKM kartica, koji je bio najavljivan kao zajednički interes svih članica koji donosi beneficije. Kako bi se projekt u praksi provodio i što je potrebno za njegovu realizaciju?
Projekt je zapeo na nekim tehničkim stvarima i sve se to pomalo „ohladilo“. Trenutno aktivno radimo na reanimaciji projekta GKM kartica. Za uspješno lansiranje GKM kartice trebamo pomoć naših najvećih članica kako bi dobili potreban volumen koji garantira uspjeh projekta. Smatram da smo kroz zadnje razgovore s njima tu potporu i dobili. Plan je da se projekt lansira tijekom 2017. godine. GKM kartica zamišljena je kao potrošačka kartica koja donosi benefite članicama Komore i njihovim uposlenicima. Ideja je vrlo jednostavna, članice Komore koje se bave prodajom roba ili vršenjem uslužnih djelatnosti odlučuju se za iznos popusta koji daju uposlenicima članica Komore. Svaka članica sama odlučuje koliki popust će dati i privući eventualne nove kupce ili goste. Popust se odobrava uz predočenje GKM kartice na prodajnom mjestu. Na ovaj način potičemo potrošnju između članova Komore, dajemo dodatne benefite našim uposlenicima ali i potičemo kompanije koje nisu članice GKM-a da se uključe i dobiju jedno novo tržište. Ne zaboravimo da članice GKM-a u ovom momentu zapošljavaju preko 3.500 ljudi što za prostor Mostara nije nimalo zanemariva brojka.
Osim GKM kartice, koji su to još ključni projekti na kojima će se aktivno raditi?
Pet strateških pravaca djelovanja smo već odredili. Osim samog projekta GKM kartica spomenuo bih još neke koji su vrlo bitni, ali i povezani sa GKM-om.
Prvenstveno, networking/povezivanje. Smatramo da trebamo nastaviti sa praksom povezivanja sa što većim brojem poslovno orijentiranih organizacija kao i sa organizacijama koje promoviraju vrijednosti koje su bliske GKM-u i našim članicama. Postojeće suradnje ćemo pokušati dodatno ojačati (GIZ, PrilikaPlus, FIC, AHK…). Povezivanje sa udrugama poslodavaca iz ostalih dijelova BiH je sigurno nešto na čemu ćemo dodatno raditi jer na taj način možemo razmjenjivati iskustva i informacije. Moramo unaprijediti suradnju sa Gradom Mostarom, HNŽ-om, Vanjskotrgovinskom Komorom BiH jer se radi o relevantnim institucijama.
Smatram da moramo započeti aktivniju suradnju s regijama iz okruženja koja imaju iskustva u korištenju pretpristupnih i pristupnih fondova EU (Dubrovnik, Split, Šibenik…). Također, raditi ćemo i na razvijanju usluge poslovno-pravnog savjetovanja. Komora je pokazala da može zastupati interese svojih članica pred javnim institucijama. Ishodi nisu važni, temelje se na dugoj i strpljivoj 'igri'. Važna je inicijativa i stručni pristup procesu zastupanja. Ideja je da unutar Tajništva zaposlimo pravno vještu osobu, koja je sposobna predlagati rješenje i koristiti pravne alate za aktivnosti usmjerene ka poboljšanju poslovnog okruženja. Ovo je moguće napraviti i kroz prakse, ali dugoročno GKM treba imati pravnika(icu) i graditi temelj usluge poslovno-pravnog savjetovanja. GKM pored toga može vrlo jednostavno razviti HR alat putem kojeg će tvrtke na web stranici moći oglašavati svoja radna mjesta (sva dostupna ili samo ciljna u danom trenutku). GKM također treba slati informacije o trendovima na tržištu, posjetama predstavnika tvrtki iz drugih zemalja, pozivima na poslovnu suradnju, projektnim pozivima, te relevantnim zakonima koji stupaju na snagu.
Cilj nam je i intenzivan rad na boljem međusobnom povezivanju članica GKM-a i na identificiranju članstva sa GKM-om. Smatram da imamo jako veliku unutarnju rezervu po ovom pitanju i da članovi UO-a moraju aktivnije (u skladu sa mogućnostima) komunicirati s članicama Komore kako bi dobili impuls što je to što naše članice očekuju od Komore i što je to na čemu moramo dodatno poraditi. Svi mi iz UO-a žrtvujemo sebe i svoje slobodno vrijeme (pa čak i više od toga) za potrebe Komore, ali mislim da moramo „povući“ malo više u narednom periodu kako bi digli ovu priču na jednu višu razinu. GKM kartica je također jedan od načina da ojačamo međusobnu suradnju, ali i da ojačamo poziciju Komore. Kroz rad na finalizaciji ovog projekta planiramo doći do nekih podataka koji nam mogu biti od velike koristi za eventualne buduće projekte.
Također bih istaknuo i povezivanje potreba tržišta rada sa školskim sustavom. Ovo je projekt u kojem smo duboko unutra i koji ima specifičnu težinu za Komoru i za sve njene članice. Problem nedostatka kvalificirane radne snage sve više pogađa naše članice ali i sve kompanije u BiH i šire i rad na ovom projektu nastavak je naših aktivnosti iz proteklih godina.
Koji su najveći izazovi, a ujedno i problemi s kojima se suočavaju članice Gospodarske Komore, a koje u narednom periodu treba prevazići da bi poslovanje firmama bilo olakšano?
Izazova je jako puno i imam osjećaj da ih je svakim danom sve više i više. Živimo u izazovnom vremenu na izazovnim prostorima. U razgovorima sa kolegama poduzetnicima ponekad nam se nameće zaključak da nam ne fali puno da bi pokrenuli stvari u pozitivnom smjeru. Ono što nam definitivno nedostaje je koordinacija između državnih tijela koja se bave poduzetništvom i samih poduzetnika. Smatramo da se niti jedna odluka koja se tiče poduzetnika ne može donositi jednostrano i bez našeg uključivanja.
I sami ste u poduzetničkim vodama, poznato je da ste direktor u poduzeću SOLING Group. Kakvo je Vaše dosadašnje poduzetničko iskustvo, te kako poduzetnici na području Hercegovine mogu danas opstati?
Soling Group je proizvodno-uslužna kompanija i za mene, koji sam prije ovog posla radio isključivo u trgovini, predstavlja jedan veliki izazov i novi korak u karijeri. Proizvodnja novog artikla je jako složen proces, iziskuje dosta energije, komunikacije, strpljenja i rada. Specifičnost poslovnog okruženja u BiH natjerala nas je da neke stvari koje se u tehnološki naprednijim zemljama daju podizvođačima, zbog nepostojanja istih, moramo raditi sami. To nas je često usporavalo, međutim pomoglo nam je da dodatno izgrađujemo vlastite ljudske i tehnološke kapacitete i sigurno će nam koristiti u budućnosti. Definitivno mogu reći da sam se „navukao“ na proizvodnju i od 2015. godine sudjelujem u još jednoj proizvodnoj priči unutar naše grupacije. Općenito, u proizvodnji vidim veliku priliku za poduzetnike s područja Hercegovine, iako smo mi tradicionalno okrenuti trgovini. Imamo jako puno komparativnih prednosti nad drugim regijama u okruženju, koje su jako iskoristive u proizvodnji i direktno utječu na kvalitetu i cijenu završnog proizvoda. Korištenje tih prednosti u kombinaciji s našom kreativnošću ili, ako hoćete, snalažljivošću je po meni pravi put razvoja proizvodnje.
Koliko po Vama postojeća zakonska regulativa, pomaže ili odmaže poslodavcima u BiH? Koji su to zakoni koji su nužni za bolje poslovanje u Hercegovini, ali i cijeloj BiH?
Zakonska regulativa u BiH definitivno nije optimalna, međutim ne bi bilo korektno reći da zakonska regulativa generalno odmaže poduzetnicima. Proces mijenjanja određenih zakona koji su ograničavajući ili čak diskriminatorni je dosta spor, ali se neke stvari ipak kreću. Ono što ne ide na ruku ozbiljnim poduzetnicima je provođenje zakonske regultive na terenu, tu postoji ozbiljan problem kojeg se treba rješavati. Ponekad se stječe dojam da država žmireći gleda na određene sustavne nepravilnosti kupujući time neki socijalni mir ili jednostavno nema snage za pravu borbu. Smatram da je striktno provođenje zakonske regulative i stavljanje svih u isti položaj pravi put i da ćemo na taj način doći do vraćanja povjerenja u sustav što danas nije slučaj.
Kakva je suradnja s komorama u ostatku Hercegovine, te s Komorom Federacije? Imate li u planu povezivanje na tom području, sa srodnim, domaćim ili inozemnim udruženjima?
Umrežavanje sa organizacijama koje promiču poduzetništvo je jedan od naših strateških ciljeva. Imamo dobru suradnju sa udrugama poslodavaca iz Zenice, Teslića, Posušja, sa organizacijom LINK. Što se tiče Federalne komore, do sada nismo ostvarili neku zapaženu suradnju i iskreno se nadam da ćemo to promijeniti u narednom periodu. Krajem 2016. godine imali smo izuzetno konstruktivan sastanak sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH s nizom konkretnih zaključaka i nadam se da je to početak vrlo plodne suradnje.
Da niste u poduzetničkim vodama bili biste….?
Nogometaš Hajduka (smijeh). To je neispunjeni dječački san.
Kako provodite slobodno vrijeme, što Vas opušta, odnosno koji su Vaši hobiji?
Slobodno vrijeme najradije provodim s obitelji. Oženjen sam i ponosni otac troje djece i pokušavam provesti što je više moguće vremena s njima. Nažalost, pored posla u kompaniji i obveza u Komori, obitelj je ta koja trpi i maksimalno se trudim da trpi što manje. Najbolje se opuštam kada uspijem pobjeći iz grada do vikendice u planini sa obitelji i prijateljima.
I za kraj, koja je Vaša definicija menadžera?
Svrha menadžera po meni je da postigne dobar rezultat kroz aktivnosti tima ljudi. Dobar menadžer po meni je onaj koji se okruži boljima od sebe i kroz timski rad isporuči novu vrijednost za organizaciju.¸