S obzirom na klimatske i zemljopisne karakteristike koje rezultiraju značajnim potencijalima za proizvodnju vrhunskih vina, činjenicu da se godišnje u zemlji proizvede oko 18 milijuna litara vina, kao i rastuću potrebu za ulaskom na tržišta, napose ona u Europskoj uniji, donošenje Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, jednog od onih iz paketa europskih, vinarima u BiH otvara do sada neviđene prilike razvoja.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH podsjetili su kako su vinari u više navrata isticali da je potrebno urediti ovu oblast kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu, naglasivši da se u BiH godišnje proizvede oko 18 milijuna litara vina, a registrirano je oko 70 proizvođača.

Ključni ciljevi koji će se postići nakon što ovaj zakon bude usvojen i u Domu naroda te stupi na snagu odnose se na utvrđivanje načela organizacije tržišta vina u Bosni i Hercegovini, odnosno odredbe o proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina.

Tome svakako treba dodati i oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i tradicionalne izraze u sektoru vinarstva, kao i označavanje, prezentaciju te reklamiranje proizvoda sektora vinarstva, piše Večernji list.

Predlagač zakonskog rješenja ističe kako je u ranije važećoj legislativi bio uočen niz nedostataka koji su onemogućavali pravilno funkcioniranje i razvoj vinarskog i vinogradarskog sektora te podsjećaju i kako je jedna od okolnosti za stvaranje nove regulative stupanje na snagu novih propisa EU-a.

U konačnici, neusuglašenost domaćeg zakonodavstva sa standardima i pravilima EU-a dovela je do nekonkurentnosti domaćih proizvođača grožđa i vina te njihove nemogućnosti izvoza u zemlje EU-a. Novo zakonsko rješenje rješava fundamentalne probleme koji uzrokuju slabost današnjeg sustava, a pritom se predviđa i uspostava vinogradarskog i vinarskog sektora.

Usklađivanje s EU standardima

Pritom bi se omogućila proizvodnja vina usklađena s EU standardima, a time i bolji pristup domaćih proizvođača međunarodnom tržištu, što će se pak odraziti na unaprjeđenje poljoprivrede.

Naravno, zakonsko rješenje ide i u smjeru veće konkurencije kvalitetnijih domaćih vina, a posebno u odnosu na uvoz vina i grožđa iz drugih zemalja.

Večernji list imao je uvid u zakonsko rješenje, a iz kuta domaćih proizvođača posebno je važno poglavlje II. novog zakona koje regulira oznake zemljopisnog porijekla i označavanje vina oznakom zemljopisnog porijekla.

Područje oznake porijekla i oznake geografskog porijekla vina određuje obuhvatnost vina i proizvoda od grožđa na koje se odnosi, podjelu oznaka zaštićenog geografskog porijekla, zaštitu i pravo korištenja oznake…

Također, u ovom poglavlju propisana je i zaštita od zloupotrebe zaštićene oznake geografskog porijekla i odnos prema oznakama drugih država. Javlja se pritom i potreba vođenja registra oznaka, kako geografskog tako i oznaka kontroliranog geografskog porijekla.

U kontekstu oznake porijekla uvjeti su kvaliteta i svojstva proizvoda koji u osnovi ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih faktora određenog zemljopisnog područja, a uvjet je da se grožđe od kojega se dobiva proizvod uzgaja isključivo na imenovanom zemljopisnom području.

Najmanje 85 posto autohtonog grožđa

Također, preduvjet je i da je proizvod dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera L. ili su nastale ukrštanjem ove vrste s drugim vrstama roda Vitis.

Kada je riječ o oznaci geografskog porijekla, preduvjet je da proizvod ima specifičnu kvalitetu, ugled i druga obilježja koja se mogu pripisati njegovu geografskom porijeklu, a jedan od uvjeta je da najmanje 85 posto grožđa korištenog za proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja.

Maksimalni udio grožđa od 15 posto koji može potjecati izvan imenovanog područja mora potjecati iz BiH.

Zakonom se predviđa i uređenje vinogradarskog registra u koji su se obvezni upisati svi proizvođači grožđa koje se stavlja u promet, a u pogledu obavljanja fizičko-kemijske analize vina, ovlašteni laboratoriji moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene standardom ISO/IEC 17025.

Primjenom novog rješenja, očekivanja su struke, doći će do značajnog ojačavanja konkurentnosti domaćih proizvođača grožđa i vina te njihova lakšeg pozicioniranja na europskim i svjetskim tržištima.