Zaključno s krajem veljače/februara, u Federaciji je bilo više od 258.000 nezaposlenih. Statistika pokazuje da je u prva dva mjeseca gotovo 5.000 otkaza više nego novozaposlenih. Razlozi brojni, struka upozorava da je vrijeme za reakciju. Dok privreda čeka sjednicu Zastupničkog doma na kojoj će biti razmatrane izmjene Zakona o doprinosima, broj nezaposlenih raste.
Dok čekamo zvanične podatke za ožujak/mart, oni za siječanj/januar i veljaču/februar nisu baš obećavajući. Naime, u prva dva mjeseca ove godine bez posla je u Federaciji ostalo 15.437 radnika. U međuvremenu, novozaposlenih je više od 10.000, što opet nije dovoljno da bi balans bio pozitivan. Za sektor drvne industrije prošla godina je bila teška, a ova će, po svemu sudeći, biti neizvjesna. Pad prihoda i broja zaposlenih već je vidljiv, piše Hayat.ba
Koji su razlozi smanjenja radne snage?
”Ako pratimo kroz godine, bilježimo da je značajan broj smanjenja radne snage kako u sektoru šumarstva, tako i u sektoru drvne industrije i proizvodnje papira. Sektor drvne industrije isključivo je orijentiran na inostranstvo i bilo je smanjenje plasmana robe u prethodnoj godini”, navodi Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine.
Razlozi pada broja zaposlenih mogu biti višestruki, poručuje struka. Pad izvoza, poskupljenje struje, rast minimalne plate, ali i poremećaji na globalnom tržištu. Upozoravaju na to i da izostaje ozbiljan odgovor vlasti, te da bez većih domaćih i stranih investicija nema ni masovnih zapošljavanja.
”U Federaciji je to eksperimentiranje s ekonomskom i fiskalnom politikom jer više nitko ne zna što je sljedeće, što može očekivati i kome će pasti na pamet da izađe i naruši apsolutno sve. I druga stvar, gledajući sve te političke odnose, naravno da nitko neće dalje investirati niti biti zainteresiran da održi radnike”, smatra ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.
Problem stvara siva i crna ekonomija
”S obzirom na visoku razinu sive i crne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ne možemo znati jesu li svi ovi radnici otpušteni sa svojih radnih mjesta ili su samo odjavljeni, a nastavili su raditi po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju, ako su oni nastavili raditi, barem dio njih, to je opet negativno, to je opet smanjenje stvarne i potpune zaposlenosti”, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Iako je uobičajeno da broj zaposlenih pada krajem godine, te da je veljača mjesec kada se tržište rada oporavlja, to ove godine nije bio slučaj. Samo u ovom mjesecu registriran je 1.921 otkaz više nego što je novozaposlenih.
”Ne treba biti ishitren u interpretaciji tih podataka, trebamo sačekati. Postoje mala poduzeća i firme koje rade na graničnoj tački rentabilnosti i svako povećanje troškova dovodi ih u veći rizik poslovanja”, kaže Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).
”Uobičajeno je u zadnjih pet godina da u februaru imamo efekt oporavka gdje se krene s vraćanjem tih radnih mjesta i do kraja godine FBiH ima veći broj radnih mjesta. Ove godine u februaru se to nije dogodilo”, upozorava Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Zastupničkom domu FBiH.
Vremena za oporavak ima, a je li ekonomija Federacije BiH krenula u tom smjeru pokazat će revidirani izvještaji Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji bi trebali biti objavljeni narednih dana.