Objavljeno je izvješće koje govori o regionalnim ekonomskim perspektivama, a pokazuje ublažavanje inflatornih pritisaka u odnosu na prošlu godinu, koju je obilježilo usporavanje gospodarstva zbog visokih cijena energenata koje su rezultat rata u Ukrajini.
Iako se očekuje da će se rast ubrzati, prognoza je nešto ispod projekcija iz rujna/septembra prošle godine, uz reviziju naniže od 0,2 postotna boda.
To je dijelom zbog sporijeg rasta od očekivanog početkom 2024. godine u središnjoj Europi i baltičkim državama, što odražava spore ekonomske performanse Njemačke.
Ekonomije južnog i istočnog Mediterana suočavaju se sa slabim rastom kao rezultatom prelijevanja krize zbog rata u Gazi i smanjenih fiskalnih stimulansa u Egiptu, dok se doprinosi rastu središnje Azije iz posredničke trgovine izjednačavaju i očekuje se da će biti skromniji u budućnosti.
Kako su se cijene energije i hrane smanjivale od 2022. godine, inflacija u regijama EBRD-a pala je na prosječnih 6,3 posto u ožujku 2024. godine s maksimuma od 17,5 posto u listopadu/oktobru 2022. godine.
Iako je ovaj pad bio brži nego što se očekivalo prije godinu dana, inflacija je ostala dva postotna boda iznad razine prije pandemije koronavirusa.
Ovaj obrazac odražava trendove u naprednim ekonomijama, gdje je inflacija opala, ali ostaje iznad ciljeva središnjih banaka.
U procjeni rasta ekonomije navodi se da će ovogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine (BDP) iznositi 2,8 posto.
Od zemalja okruženja najveći rast bruto domaćeg proizvoda u 2024. godini trebalo bi imati Kosovo – 4 posto, a najmanji Sjeverna Makedonija – 2,5 posto. Srbija i Crna Gora očekuju rast od po 3,5 posto, Hrvatska 2,9 posto, Slovenija 2,3 posto.