Podatak prema kojemu je u srpnju/julu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle potrošnja koja ja evidentirana putem fiskalnih uređaja u Federaciji veća za gotovo 400 milijuna maraka upućuje na nekoliko zaključaka, piše Večernji list BiH.

Prvi je veći broj gostiju, odnosno turista koji posjećuju BiH, a osobito tokom ljetnih mjeseci, a konkretne podatke o posjetima znat ćemo za nekoliko mjeseci. Istodobno, povećanje evidentirane potrošnje upućuje i na aktivno sudjelovanje dijaspore u gospodarskim tokovima BiH, odnosno u ovom slučaju Federacije BiH.

Drugi faktor koji također valja uzeti u obzir odnosi se na i dalje prisutna inflacijska kretanja koja su uvjetovana porastom cijena, a dokaz je i podatak za lipanj/jun ove godine u kojemu su, u odnosu na isti mjesec lani, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 0,93 posto, alkoholna pića i duhan za četiri posto, stanovanje i režijski troškovi za 1,1 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 0,8 posto.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za srpanj/jul 2024. godine iznosi 2977,80 KM, dok je u istom mjesecu prošle godine iznos košarice bio 2827,30 KM.

Uzevši u obzir sve navedene razloge, dolazimo do podataka koji upućuju na znatno veću evidentiranu potrošnju, pa je tako promet fiskalnih uređaja na području FBiH za srpanj/jul 2024. iznosio 6 milijardi i 54 miliona maraka, dok je, primjerice, u istom mjesecu prošle godine, promet evidentiran na razini od 5 milijardi i 661,8 miliona maraka. Dakle, razlika je 392,386.819 maraka.

Kada govorimo o lokalnim samoupravama, prvih deset mjesta drže veliki gradovi, ali i nekoliko manjih poput Tešnja i Širokog Brijega.

Na prvom mjestu po evidentiranoj potrošnji je općina Ilidža s 519,832.473 KM, što je porast za 92 milijuna maraka u odnosu na srpanj/jul lani, a slijedi općina Novi Grad Sarajevo s 453,788.434 KM i uz porast od 5,3 milijuna.

Na trećem mjestu je Tuzla s prometom fiskalnih uređaja od 364,052.183 KM i rastom od 19,5 milijuna maraka, a nakon nje dolazi Mostar s 346,056.695 maraka i uz rast od 18,5 milijuna maraka u odnosu na lanjski srpanj. U općini Sarajevo Centar evidentiran je promet od 321,560.708 KM i rast od oko 2,5 mil. KM.

Među 10 lokalnih zajednica s najvećom potrošnjom je i Zenica s 214,700.419 KM, ali i padom od 55,7 milijuna maraka, kao i Lukavac sa 156,059.698 maraka, ali i rastom od 24,7 milijuna maraka.

Uvidom u ostvareni promet koji je evidentiran putem fiskalnih uređaja moguće je doći i do informacije o tomu koliko se u Federaciji BiH, odnosno u njezinim gradovima i općinama, trošilo u posljednjih sedam mjeseci te napraviti usporedbu s istim lanjskim razdobljem. Tako je od siječnja/januara do kraja srpnja/jula promet evidentiran na fiskalnim uređajima na području FBiH iznosio 37 milijardi, 392,5 milijuna maraka, a u istom razdoblju prošle godine 35 milijardi i 501 milijun maraka.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. srpnja/jula 2024. godine na području Federacije BiH instaliran je ukupno 103.581 fiskalni uređaj, a u odnosu na 31. srpnja/jula 2023. godine broj fiskalnih uređaja veći je za 5436, a evidentirani promet u srpnju/julu 2024. godine veći je u odnosu na isti mjesec 2023. godine za 392,386.819,89 KM.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja je Centar Sarajevo na čijem su području instalirana 6783 fiskalna uređaja, dok je općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja bila općina Dobretići na čijem je području instalirano 7 fiskalnih uređaja, zaključuje Večernji list.