Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj Branimir Muidža izjavio je da privlačenje stranih investitora mora da prati dosljedno provođenje započetih reformi u zemlji.
– Također, nužno je postojećim poslodavcima stvoriti uvjete za reinvestiranje, rast i nova zapošljavanja – kazao je Muidža u intervjuu za portal Reforma.ba.
U posljednjih nekoliko godina, kako je kazao Muidža, evidentan je nepovoljan trend kretanja razine stranih direktnih investicija. Iako još nisu publicirani podaci za prethodnu godinu, po njegovim riječima, ne očekuje se značajna promjena trenda i razina investicija.
Govoreći o uzrocima ovakvog stanja Muidža je naveo da je u pitanju niz faktora koji utiču na smanjenje stranih investicija u BiH.
– Nestabilna politička situacija definitivno ne pospješuje dolazak novih investicija jer svaki investitor traži stabilnost kako bi mogao dugoročno planirati. A samo uređenje BiH uzrokuje prekomjernu administraciju koja se i dalje nezaustavljivo širi na različitim razinama bez jasnih razgraničenja ovlasti i odgovornosti što uzrokuje njenu neefikasnost – kazao je Muidža.
Reformska agenda podrazumijeva i poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. Muidža smatra da bi implementacija mogla i trebala ići brže, hrabrije, uz konkretnije i odlučnije mjere, za što je potrebno postojanje političke volje.
– U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigiranje porezne politike u cilju poticanja rasta realnog sektora i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduvjet za uspješnu implementaciju Reformske agende – dodao je Muidža.
Što se tiče reforme iz oblasti doprinosa i poreza na dohodak Muidža smatra da ona predstavlja jednu od najkompliciranijih reformi i zahtjeva više vremena u vezi pripreme i realizacije.
– Nužno je, zajedničkim naporima svih socijalnih partnera, usvojiti zakonska rješenja i amandmane kojima će se smanjiti doprinosi iz plaća, kako bi se niveliralo opterećenje za privrednike i kako bismo, u konačnici, imali sprovedbu reforme kojom je predviđeno da svaka izmjena porezne legislative bude najmanje neutralnog karaktera, odnosno da se za iznos svih osiguranih financijskih sredstava ekvivalentno umanje doprinosi. Smatram da bi i radnici i poslodavci, ali i država, imali puno više koristi kada bi se taj raspon, odnosno porezni pritisak smanjio kako bi radnici imali viša primanja i bolji standard, čime bi se povećala potrošnja, što pogoduje poticaju poslovanja, dok bi poslodavci imali niže troškove poslovanja, pa bi bili konkurentniji, mogli zapošljavati više ljudi. Samim tim prihodi proračuna bi ostali nepromijenjeni, a s privrednim rastom, možda čak i uvećani. Mislim da se oko ovakve postavke mogu složiti i radnici i poslodavci – naveo je Muidža.
Tvornica cementa Kakanj rijetki je primjer uspješne privatizacije i društveno odgovorne kompanije. Muidža je među ostalim naveo da je od dana privatizacije do danas, investiranje u TCK kontinuirano, te da je to recept za dugoročno i stabilno poslovanje.
Na pitanje što vlasti trebaju učiniti da omoguće mladima da bez straha započnu realizaciju svojih poslovnih ideja, Muidža je kazao da bi broj nezaposlenih sigurno bio smanjen kada bi vlasti sistemski više radile na promociji poduzetništva i samozapošljavanja, te kada bi ljudi u svim dijelovima BiH bili upoznati s mogućnostima za razvoj poduzetništva uz odgovarajuću podršku od države.
– Poznato je da međunarodna zajednica kroz brojne projekte na različite načine potiče poduzetništvo. Ministarstva i vlade pojedinih kantona, kao npr. Kantona Sarajevo, također kroz svoje programe pomažu započinjanje biznisa. S druge strane, svjedoci smo da je javni sektor najveći i najprestižniji poslodavac u BiH. Stoga ne čudi podatak da, prema nekim istraživanjima, 75 posto mladih ljudi želi da radi u javnom sektoru. Mišljenja sam da takva percepcija treba da se mijenja i mi aktivno zagovaramo i promoviramo rad u realnom sektoru u svakoj prilici – kazao je Muidža.
Vlasti bi, kako je dodao, svakako trebale pojednostaviti administraciju za osnivanje kompanija, kao i razmotriti mogućnost davanja poticaja za započinjanje biznisa, tj. oslobađanje od određenih nameta za poduzetnike, odnosno startup-e.
– Ohrabruje činjenica da raste broj novih firmi, te da lokalna ekonomija postaje potentnija, okretnija i tehnološki naprednija – kazao je Muidža za Reforma.ba.