Bosna i Hercegovina suočava se s tihom, ali neizbježnom prijetnjom koja je sve izvjesnija što se više približavamo 1. januara/siječnja 2026. godine. Tog dana na snagu stupa CBAM – europski mehanizam za karbonsko prilagođavanje na granicama – i ako vlasti u BiH hitno ne poduzmu konkretne korake, posljedice će osjetiti svaki stanovnik zemlje, piše Oslobođenje.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je novi porez koji Evropska unija uvodi kako bi spriječila tzv. “carbon leakage”, odnosno premještanje industrija u zemlje sa slabijim ekološkim regulacijama. BiH je upravo jedna od takvih zemalja – i zbog toga je na udaru.
Ako se ništa ne promijeni, Bosni i Hercegovini prijeti katastrofa: pad konkurentnosti, rast cijena struje, zatvaranje termoelektrana i rudnika, gubitak tržišta EU i pogoršanje životnog standarda građana. Ove mjere najviše će osjetiti industrije električne energije, aluminija, željeza i čelika te vodika – bazna industrija o kojoj je BiH ovisna u velikoj mjeri, navodi dalje Oslobođenje.
CBAM je već stupio na snagu 17. maja/svibnja 2023. u fazi izvještavanja, a od 1. januara/siječnja 2026. prelazi u punu primjenu. Tada će kompanije koje uvoze iz BiH morati plaćati CBAM takse, koje trenutno iznose oko 80 do čak 147 eura po toni emitiranog CO2. To znači da će proizvodi iz BiH čija proizvodnja oslobađa puno CO2 postati znatno skuplji za evropske kupce.
“EU može posvetiti dosta resursa ovome, ovo je jedna od najvažnijih borbi u ovoj državi. Stoga, nećemo prihvatiti krivicu za neprovođenje ovih mjera. Ne želimo kazniti nikoga, ne želimo ‘uzeti pare’, to su besmislice. Samo želimo provesti zelenu tranziciju u ovoj državi”, poručili su predstavnici EU.
EU napominje: „Vršimo konstantan pritisak na centralne i entitetske vlasti zbog ovog pitanja. BiH je daleko najgora na Balkanu, gora i od Kosova. Savršeno se dobro razumije šta se treba uraditi ali ne postoji volja za to.“
Sasvim je očigledno: rok od 1. januara/siječnja 2026. se neće pomjerati. Mogućnost da retroaktivna naplata počne tek u februaru/veljači 2027. još uvijek nije usvojena i ne treba se oslanjati na to. Jedina prilika da BiH ublaži udar jeste uvođenje domaće takse na CO2 – čime bi barem dio sredstava ostao u državi.
Procjene govore da bi godišnji trošak CBAM-a za BiH mogao iznositi između 722 miliona i 3,17 milijardi KM. Najviše će stradati industrije koje čine 40% izvoza BiH u EU. Dodatno, očekuje se da sve termoelektrane prestanu s radom do 2030. godine. Građani će plaćati skuplju struju jer elektroprivrede direktno fakturiraju troškove krajnjim korisnicima.
Spas postoji, ali je vrijeme gotovo isteklo. BiH mora odmah donijeti zakone, uspostaviti ETS, uložiti u plin, biomasu i Južnu interkonekciju. Ako to ne učini – cijena će biti visoka, ne samo ekonomski nego i društveno, kaže se u tekstu Oslobođenja.
O ovoj, ali i nekim drugim važnim temama iz istog spektra govorio je i mag. Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske, u podcastu “Imam ideju” portala Bljesak: