U Vijećnici Grada Mostara, danas je predstavljen Akcijski plan energijski održivog razvitka 2016.-2020. koji donosi prijedlog mjera i aktivnosti potrebnih za smanjenje emisija CO2 na području tog grada za 22 posto do 2020. godine u odnosu na referentnu 2014. godinu.
"Ovaj Akcijski plan jasno pokazuje put kamo i kako možemo sigurno ići kao lokalna uprava, i to odgovornim provođenjem održive energetske politike", kazao je Darko Knezović, koordinator za projekte energetske učinkovitost grada Mostara.
Prije nego što je Zakon o energetskoj efikasnosti FBiH usvojen, Grad Mostar je započeo s izradom Akcijskog plana o energijskoj efikasnosti, kazao je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
„Ovaj projekt nije važan samo za Mostar nego je dio svjetskog globalnog projekta i mi smo se na vrijeme priključili projektu kako bismo sudjelovali u zaštiti planete Zemlje. Grad Mostar je prvi grad u BiH koji je prepoznao značaj projekta za budućnost svih nas. 2011. godine smo se priključili potpisivanju Sporazuma gradonačelnika Europe i od tada intenzivno radimo na projektima. Naš cilj jeste da se do 2020. godine za 20 posto smanji CO2 na području grada Mostara. Sadašnji rezultati pokazuju da je CO2 smanjen za 19,7 posto u Mostaru“ kazao je Bešlić.
Planirane mjere, potrošnja energije i emisije, promatrane su odvojeno za šest sektora, i to; zgradarstvo, promet, javna rasvjeta, čvrsti otpad, vodoopskrba i obnovljivi izvori energije. Ukupna emisija CO2 promatranih sektora, na području grada Mostara za baznu 2014. godinu, iznosila je 380.504 tCO2e, s tim da zgradarstvo ima najveći udio – 54 posto, zatim prijevoz s 29 posto, komunalni otpad 10 posto, tranzitni prijevoz 4 posto, javna rasvjeta 2 posto, dok najmanji udio ima sektor vodoopskrbe svega 1 posto.
Izvršitelj posla izrade Akcijskog plana je firma CETEOR iz Sarajeva. Implementacijom svih mjera iz Akcijskog plana energijske održivosti Mostara, ostvarile bi se uštede od 13 posto energije u odnosu na baznu potrošnju iz 2014. godine, kazao je Vedran Suljić ispred CETEOR-a . To su milijuni maraka na godišnjoj razini.
„U dokumentu se nalazi 26 mjera iz sektora zgradarstva, javne rasvjete, transporta, obnovljivih izvora energije i sl. kojima je primarni cilj poboljšanje kvalitete života građana Mostara. Sve to će rezultirati i znatnim smanjenjem emisije CO2. Za analizu stanja koristili smo po prvi put u BiH, softver Leap koji digitalizira svu potrošnju energije na području Mostara, tako da grad Mostar sada ima uspostavljenu elektronsku bazu podataka kada je riječ o potrošnji energije i emisije CO2“, kazao Suljić.
Dosadašnja iskustva projekta energetske efikasnosti u Republici Hrvatskoj predstavio je Ivo Surić, voditelj projekta CB-Green za BiH i Hrvatsku. Riječ je o projektu koji se nastavlja na Akcijski plan energijski održivog razvitka, a ima za cilj zaštiti i očuvati okoliš te potaknuti upotrebu obnovljivih izvora energije.
„Ovaj projekt je jako bitan za Zadar. Ne samo da smo dobili svoju rasvjetu, nego smo povećali efikasnost naše rasvjete, napravili planove, osposobili i educirali naše timove, ali i ravnatelje institucija te tehničko osoblje institucija. Prije četiri dana smo dobili novi projekt čija je vrijednost dva milijuna eura. Ovaj projekt je vrlo važan i za HNŽ“, kazao je Surić.
Projekt podržava i Vlada HNŽ koja je u 2016. godini izdvojila znatna sredstva za obnovu i utopljavanje školskih objekata te jedne zdravstvene ustanove.
„U 2016. godini obnovljeno je šest školskih objekata, gdje je urađeno utopljavanje i obnova škola na području Mostara, Čitluka, Stoca, Konjica te Dom zdravlja u Jablanici. Ukupno je izdvojeno 5,2 milijuna maraka. U 2017. godini također su planirana sredstva za ovu namjenu, oko 2 milijuna maraka a bit će iskorištena za opremanje škola te obnovu školskih športskih dvorana u 4 općine“ kazao je Veselko Čerkez, izaslanik predsjednika Vlade HNŽ.
U sklopu projekta energetske efikasnosti organizirane su i „Energetske večeri s građanima Mostara“ gdje svi građani mogu dobiti besplatne savjete koje Centar za razvoj i podršku i EFEKT mreža te Grad Mostar nude s ciljem predstavljanja načina i mogućnosti smanjenja računa i potrošnje energije u domaćinstvima.