Predmet: Osvrt na Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
Analizirajući sadržaj predloženog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih
posljedica, kojeg je usvojila Vlada Federacije BiH, odmah smo uočili kako predložene mjere nisu dovoljno stimulativne ni sveobuhvatne, kako bi se spasila radna mjesta i očuvale firme.
Također, uočljivo je da kriteriji za dobivanje pomoći za vrijeme trajanja stanja
prirodne ili druge nesreće, te neposredno nakon toga, nisu dovoljno jasni i kod poduzetnika izazivaju dosta negativnih komentara i bojazni kako nisu pogođene prave i učinkovite mjere.
Nadalje, pošto se kao referentno razdoblje za ostvarivanje pomoći uzima period u
kojem su firme uglavnom normalno poslovale, poslodavci izražavaju skepsu u pogledu
stvarnih šansi da dobiju pomoć kad ona bude najpotrebnija, a to su naredni mjeseci, koji će ujedno biti presudni za opstanak privrednih subjekata u realnom sektoru.
Predlažemo da se svim onim sektorima kojima je zabranjen rad ili imaju naglašeno
veliki pad prihoda, osigura naknada u visini minimalne bruto plaće, jer se jedino tako mogu spasiti radna mjesta.
Treba također preispitati i veći broj predloženih mjera koje idu na ruku poslodavcima
koji su ranije bili nesolidni u poslovanju ili su poslovali s gubitcima, jer neke predložene
izmjene odredbi u zakonodavstvu i financijsko-bankarskom sektoru upravo idu takvima na ruku, a poslodavci koji su u periodu do izbijanja krize dobro poslovali, ne dobivaju praktično ništa.
Ističemo dva zahtjeva koje se ne bi smjelo ni pod koju cijenu zaobići u Zakonu o
ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica:
- Realnom sektoru omogućiti neplaćanje minimalnih doprinosa najmanje tri, idealno
narednih šest mjeseci. Refundiranje minimalne plaće i doprinosa za zaposlene u onim firmama kojima je naređeno privremeno obustavljanje rada ili je došlo do značajnog pada prihoda - Obračun i plaćanje PDV-a tek po naplati izdane fakture
U Mostaru, 5.4.2020.