U okviru Berlinskog procesa započetog prije godinu dana, održala se Konferencija o Zapadnom Balkanu u Beču. Na konferenciju su dominirale dvije velike teme:
• aktualna izbjeglička kriza
• proces jačanje uzajamnih odnosa zemalja u regiji i suradnje u oblasti europskih inetgracija i privrednih pitanja
Nažalost, drugi dan summita obilježen je i tragičnom smrću oko pedeset izbjeglica koji su se ugušili u kamionu krijumčara ljudima u austrijskom Burgenlandu, nadeleko od Beča.
Srbija i Makedonija, u ovom trenutku najpogođenije zemlje izbjegličkim valom, poručile su sudionicima konferencije da EU mora donijeti strategiju kako bi odgovorila na takav masovni priljev imigranata u Europu. Rekordni broj od 107.500 migranata prešlo je europske granice prošli mjesec, a u srijedu je policija prebrojala više od tri tisuće koji su prešli u Srbiju.
“Ako ne budemo imali europski odgovor na ovu krizu, nitko ne treba imati iluzije da će kriza biti riješena”, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki na bečkom summitu.
“Kada planirate uspostaviti kontrole i spriječiti migrante da dolaze u Srbiju i Makedoniju”, upitao je srpski šef diplomacije Ivica Dačić. “To je problem Europske unije, ali od nas se očekuje da donosimo strategiju. Donesite je prvo vi”, rekao je Dačić na konferenciji za novinare. “Moram tu biti vrlo izravan. Mi nosimo najveći dio tereta”, kazao je Dačić.
Od početka 2015. rekao je, oko 94.000 migranta uglavnom iz Sirije i Afganistana registrirano je u Srbiji. Većina njih želi ići u bogatije europske zemlje, najčešće u Njemačku i Švedsku, prelazeći iz Srbije u Mađarsku, koja za njih predstavlja početak šengenske zone. Mađarska pak na granici sa Srbijom gradi 175 kilometara dugi zid.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na donošenje akcijskog plana i rekla da se zapadni Balkan suočava s “ogromnim izazovom”. “Naša je odgovornost pomoći tim zemljama”. Pozvala je na donošenje zajedničke europske politike o azilantima, te ponovila riječi šefice europske diplomacije Federice Mogherini da je Europska komisija već dogovorila inicijativu, ali da je u konačnici moraju provesti zemlje članice. “Ako to ne učine, ni EK ne može ništa učiniti”.
U pogledu odnosa u regiji, europski komesar Johanes Han istakao je važnost infrastrukturnih i prometnih projekata, koji će, kako je rekao, potaknuti privredu, te u daljem kontekstu stabilizirati regiju i omogućiti ljudima da uopće ne osjete želju i potrebu da napuste zemlju u kojoj su rođeni i odrasli. To će onda, dodao je Han, biti i doprinos djelimičnom rješavanju izbjegličke krize. „Godinu dana nakon početka Berlinskog procesa, imamo utisak da na Balkanu vlada jedna nova klima u kojoj je moguće realizirati projekte koji doprinose stabilizaciji regiona, te ljudima u njihovim zemljama daju perspektivu za budućnost. Na konferenciji smo realizirali nekoliko konkretnih projekata, i imam utisak da akteri na Balkanu u međuvremenu spremniji na kompromise, dogovori se postižu lakše“, rekao je Han.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Valter Steinmeier, također je istakao važnost infrastrukturnih i transportnih projekata u regiji, ali i projekata za mlade. Projekti osmišljeni u okviru Berlinskog procesa daju mogućnost da se mladi ljudi bolje upoznaju i bolje razumiju. „Poboljšanje privredne klime i bolji odnosi među ljudima u regiji, osnova su za brži put zemalja regiji prema Europskoj uniji“, rekao je Štajnmajer.
Do 2018. godine planirano je ukupno pet samita ove vrste. Vezano za spomenute konkretne projekte, na konferenciji u Beču je potpisan Sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je prvi sporazum o razgraničavanju potpisan između država, nekadašnjih republika bivše SFRJ. „U zemljama zapadne Europe granični sporazumi kakav je postignut između BiH i Crne Gore se podrazumijevaju, ali u zemljama koje su prije dvadeset godina bile u ratu, ovakvi dogovori imaju izuzetnu važnost i težinu“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank Valter Steinmeier. Intenzivno se razgovaralo i o izgradnji dionice autoputa Niš-Priština-Drač, a potpisana je i zajednička deklaracija o otvaranju kancelarije za suradnju mladih u regiji.
I Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić sudjelujovao je na radnoj sjednici premijera posvećenoj ekonomskoj situaciji i reformskim procesima u regiji.
Zvizdić je kazao da učesnici Bečkog samita u Vijeću ministara BiH imaju istinskog i ozbiljnog partnera koji svoju opredijeljenost reformama ne izražava samo deklarativno nego ulože sve napore da se one i provedu.
‘’Iskreno vjerujem da ću slijedeći put kada se budemo sastali na ovako značajnom skupu, imati čast da vas informiram o konkretnim rezultatima koje smo postigli, te da ćemo u tom momentu moći da izvijestimo i da smo napravili slijedeći značajan korak u procesu približavanja članstvu u EU, a to je i podnesena aplikacija za članstvo u EU’’, poručio je Zvizdić, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.