O radu Gospodarske / Privredne Komore Grada Mostara (GKM), tržišnom gospodarstvu u BiH, turizmu i turističkim potencijalima, ali i primjerima poslovanja u inozemstvu, predsjednik Komore Zlatko Papac dao je intervju za Dnevni list koji Vam u cijelosti prenosimo.
Vi ste prvi čovjek Gospodarske komore u Mostaru. Kako to volite reći, prvi među jednakima. Kako biste ocijenili rast i razvoj GKM u proteklih godinu dana? Biste li nešto izdvojili?
– Da, ja sam član UO GKM-a koji trenutačno obnaša dužnost predsjedavajućeg ili predsjednika. Kada je u pitanju GKM, tu nikad nije bio naglasak pojedincu. Naglasak je na stvarnim problemima društvene zajednice, grada, nas kao poduzetnika i ljudi koji sa nama ili kod nas rade.
Izdvojio bih apel kojim smo pozvali sve relevantne čimbenike u ovoj državi da pomognu održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Zatim, završena je kvalitetna analiza potreba naših tvrtki za radnom snagom iz sektora turizma i metala koju je proveo stavi proveo naš tim na čelu sa CIM ekspertom.
Kakva je važnost Gospodarske komore za Mostar i Hercegovinu?
– Potpuna paraliza napretka društva u kojem djelujemo dovela je do ujedinjenja poduzetnika. Važno je je da smo pokazali političku i društvenu zrelost i odgovornost.
Odgovornost – uporno plaćamo sve namete koje nam je nametnula ova (anti)država i harač koji nam je nametnuo ovaj, opravdano možemo reći antigrad.
Zrelost – propitujemo konstantno kuda plovi ovaj brod. Mi poduzetnici, skupa sa svim uposlenicima u našim poduzećima, imamo pravo postavljati pitanja. Imamo pravo konstruktivno djelovati, što smo do sada nebrojeno puta dokazali.
Mnogi kažu da čitava Hercegovina živi od rada članica GKM. Koliko država pomaže, a koliko odmaže gospodarstvenicima?
– Ako kažemo da članice komore zajedno upošljavaju više od 3500 ljudi, i naglašavam da za sve njih uredno uplaćujemo sve doprinose (ali i parafiskalne namete) do 10. u mjesecu, lako je izračunati koliko ljudi živi direktno ili indirektno od članica komore.
Kako ili koliko država pomaže, to nitko ne može ustvrditi. Dat ću vam osobno jedan primjer. Prije 8 mjeseci zaposlio sam jednu osobu sa biroa rada. Uvjet je bio da joj garantiram zaposlenje na 2 godine, pri čemu bi država osiguravala stimulans u formi doprinosa u prvoj godini zaposlenj. Već 8 mjeseci mi plaćamo sve, i platu i doprinose, našem novom kolegi, ali od države ni feninga.
Još je tragičnije da mnogi poduzetnici danas kažu: ma neka, neka mi samo ne odmažu! Država mora biti funkcionalna platforma za sve građane (penzionere, poduzetnike, studente, đake….)
Ima li neki primjer što bi trebalo biti urađeno da se stvore pozitivniji uvjeti za rast i razvoj?
– Možda zvučim radikalno, ali mi se čini da je jedino rješenje sve privatizirati.
Naime, kakve nam koristi što smo sačuvali željeznice koje ne funkcioniraju, bolnice i klinike koje nemaju stentove, alergene, čak ni toalet papir… Car je gol a mi idalje žmurimo – pogledajte listu dužnika državi – to su od reda državne firme. Rast i razvoj je moguć samo tamo gdje postoji zdrava klima za poduzetništvo.
Jesu li gospodarstvenici dovoljno organizirani? GKM je pozitivan korak u tom smjeru?
– Nisu. Osobno bih volio da nas je više u GKM-u jer samo kada smo organizirani imamo dovoljno snage da pokrenemo stvari sa mrtve točke – priznat ćete u Mostaru je odavno upaljen mrak!
Kakvi su planovi za budućnost?
– Naši su planovi da prerastemo grad, jer grad nam ne nudi partnera za razgovore. Grad nam samo nudi namete. Stoga pokušavamo pregovarati sa županijom.
Svijetli su primjeri suradnje sa Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom prosvjete, znanosti, kulture i športa.
Let na turističkom nebu iznad Hercegovine
Osnovali ste putničku agenciju Lasta travel. O kakvom je poduzeću riječ?
– Lasta Travel je zaokružena priča turizma u meni. Sve što sam naučio vani želim ovdje pretovoriti u zbilju. Imam odlične suradnike i unutar i izvan Lasta Travel – stoga sam uvjeren u siguran let na turističkom nebu iznad Hercegovine još mnogo godina.
Što privlači turiste iz Skandinavije u Hercegovinu?
– Ljude u Hercegovinu privlači iskrenost nas koji vani pokušavamo prodati ono što imamo. Lijep krajolik, pokoju legendu ili istinitu priču, ukusnu (ne uvijek zdravu) hranu, solidno vino…
Koja je vaša vizija budućnosti Laste travel?
– Biti moderna putnička agencija prepoznatljiva i u svijetu i u regionu. Putnička agencija u kojoj će mladi ljudi vidjeti šansu da sazriju u kvalitetne poslovne ljude. Ja sam imao priliku da 80-tih u Dubroviku radim sa najboljim. Svi koji me poznaju, znaju da nesebično dijelim to iskustvo i iskustvo koje sam stekao vani radeći u branši upravo sa mladima koliko god i kad god je to moguće.
U Švedskoj je biti uspješan biznismen imperativ
Dugo vremena ste živjeli u Švedskoj? Bili ste i uspješan biznismen tamo?
– 16 godina. U Švedskoj je biti uspješan biznismen imperativ.
U Švedskoj vas uče u školi da budete fighter na tržištu. Da je Švedska jedna mala zemlja sa ca 10 miliona stanovnika, koju iznad površine održava samo ako imaju najbolji proizvod, najbolje trgovce, najbolje automobile, najbolju muziku… Kada sam ja odlučio da otvorim svoju putničku agenciju u Švedskoj, imao sam potporu od države i grada u kojem sam otvorio agenciju. Platili su sve moje namete godinu dana unaprijed, čak mi dali i platu pola godine kako bih mogao nesmetano akumulirati kapital i kako bih u tržišnu utakmicu ušao neopterećen! Banke vam nude sve pogodnosti kako biste imali moderan ured, nude vam savjetnike da budete još uspješniji. Pa kako onda ne biti uspješan?!
Kako biste usporedili Šveđane i nas? Šta oni imaju, a mi ne i obrnuto?
– Šveđani imaju zakone i plaćaju poreze! Na taj način omogućavate državi da vodi računa o vama kao njenom građaninu, a to znači mirnu starost i redovitu penziju, zdravstveno osiguranje ali i novac sa kojim putujemo na odmor u Palma de Majorcu, ili u naš mali Neum! Šveđani imaju svijest da im ništa ne pada s neba i da dosta mogu postići svojim radom. Oni su svjesni da ulažući u svoju zemlju ulažu u sebe i naraštaje koji dolaze iza njih.
Mi, na žalost nemamo ništa sa čime bismo se i iz bliza poredili s njima.
Mi u BiH moramo stimulirati tržišnu ekonomiju
Je li u Bosni i Hercegovini puno politike, a premalo gospodarstva?
– Da.
Gdje leže potencijali ove države?
– Samo i isključivo u tržišnoj ekonomiji.
Kako naprijed?
– U prethodnom pitanju sam dao odgovor. Tržišna ekonomija pokazat će svima nama koliko vrijedimo i koliko smo dobri. Ne mogu i nikada neću vjerovati u priču kako je državni posao sigurnost! Sigurnost je samo vaše znanje te umiješnost da to što znate i prodate, da biste od toga mogli živjeti. Tada ste na vrhu svijeta. Čisti ste pred sobom, i uspjevate da vlastiti trud i ulaganje kao i ulaganje vaših roditelja i društva, materijalizirate i naplatite! Pri tome vam vam je važno kuda idu novci od poreza i kako funkcionira država. Kada ste dobili posao bez truda, ispod stola i bez ulaganja vlastitog znanja, ništa vam nije važno – živite po inerciji, svatko vam je kriv…. Suština je da ste nezadovoljni sobom, jer niste vjerovali u sebe, niste ni pokušali vidjeti da li i koliko vrijedite…
Mi kao društvo moramo insistirati na stimuliranju tržišne ekonomije. Moramo stvoriti okruženje u kojemu ćemo osjećati da ne radimo i ne živimo uzalud ovdje gdje živimo.
Švedska, uzimali smo je za primjer, već godinama u srednjoj školi ima predmet koji zove poduzetništvo. Jer i u razvijenoj Švedskoj skoro 85 % radno sposobnih stanovnika radi u mikro, malim i srednjim poduzećima.
Hercegovina – destinacija i inspiracija
Destinacija Hercegovina je brand koji ste pokrenuli po osnutku agencije Lasta travel. Može li Hercegovina postati turistički magnet?
– Inspiracija Hercegovina, kako mi to u agenciji zovemo, je brand u koji vjerujemo i ja i moji suradnici. Mi u Lasta Travel ovom poslu prilazimo sustavno. Hercegovina je u geografskom, geopolitičkom i svakom drugom smislu region i tako ga tretiramo kada smo vani na tržištima na kojima pokušavamo prodati aranžmane u Hercegovini.
Lasta Travel je mostarska putnička agencija u kojoj jednako kvalitetno prezentiramo i Humac u Ljubuškom i Crkvinu u Trebinju i Tekiju u Blagaju. S jednakim žarom prezentiramo hercegovačka vina bez obzira iz kojeg dijela Hercegovine ona dolaze. Mi gostima nudimo i Neum ali i drvorezbarstvo iz Konjica. Obavezno goste upoznamo sa našim medom, ljekovitim biljem….Pojašnjavamo i pokazujemo sve što je u Hercegovini i za Hercegovinu važno od Ilira do danas. Navest ću vam samo nekoliko ličnosti oko kojih možete napraviti sjajnu turističku priču. Ovakve ličnosti bi u svakoj normalnoj sredini bile visoko valorizirane i prepoznate: Fra Didak Buntić, Mujaga Komadina, Sadik Sadiković…
Preskočimo pisce i pjesnike, hajde da spomenemo neke nama friške i bliske legende recimo BMV i Blaža Baku Sliškovića, Dražena Praju Dalipagića,… Je li ikome ikada palo na pamet da ovo pokušamo zaštititi? Koliko sjajnih slikara u Mostaru i Hercegovini a nemamo galeriju u kojoj bismo predstavili na jednom mjestu Voljevicu, Zeca, Primorca, Drljaču, Džumhura, Nevjestića, Šaina, Šotru, Sefića, Nikšića, Puljića itd. Itd.
Sevdah u Hercegovini: Beba Selimović je iz Trebinja, Himzo Polovina iz Mostara, Safet Isović iz Bileće i na kraju internacionalno prepoznati Mostar Sevdah Reunion…. Kada svemu dodate Radimlju, Boljune, Daorson, Vjetrenicu i poentirate sa Neretvom koja je žila kucavica Hercegovine i Starim Mostom, Hercegovina nije samo magnet vać plodno tlo za razvoj turizma.
Na koje sve načine se kroz Vaš rad Hercegovina povezuje sa skandinavskim zemljama? U planu je i aviolinija?
– Ja sam prirodni link sa Skandinavijom jer sam tamo živio 16 godina. Svaki radni dan počinjem sa pregledom vijesti tamo, kako bih mogao procijeniti koji su trendovi i šta mala Lasta Travel može ponuditi odavde. No, naši su apetiti cijela EU pa i Brexitanci, zato strpljivo radimo i planiramo svaki naš potez.
Mi smo lani pokušali sa čarter linijom iz Göteborga za Mostar. Nakon ostvarenih 14 letova nismo uspjeli nastaviti sa tim letovima. No probali smo i izvukli golemo iskustvo. Dokazali smo da znamo i da možemo. I Lasta Travel i osoblje Zračne Luke!
Zašto da ne pokušamo našoj djeci otvoriti put u svijet i obrnuto kroz našu hercegovačku zračnu luku!
Šta imamo ponuditi turistima?
– Već sam mnogo toga spomenuo. No ima još jedna velika stvar ovdje kod nas – ostalo je ono malo duše, čiju toplinu osjeti svaki putnik, namjernik ili turista u ovom kraju svijeta koji je lijep i prelijep da bi ostao zanemaren i neotkriven.
Turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena? Jesmo li u stanju za više od tranzitnog turizma?
– Da bi smo bili dio ozbiljne turističke ponude, na tržištu turizma ključne stvari mora riješiti država (u suradnji sa Gradom?): Zračna Luka, Auto put, putevi i prilazi općenito.
Željeznica? Imamo jedan od najljepših željezničkih koridora na svijetu potpuno zaboravljen i zanemaren!
Lasta Travel od osnutka (2010) do danas radi sve da Hercegovina i BiH ne budu tranzitni turizam. Naši aranžmani u Hercegovini variraju od 3 i 4 pa do 7 noćenja. No, moramo imati bolju infrastrukturu. Te se kao društvo odlučiti da Turizam bude lokomotiva razvoja! Potom svi složno puhati u tu lokomotivu.
Motivira me Stolac u kojemu sam odrastao
Što Vas motivira na rad?
– Ja sam rođen u Stocu. Moje odrastanje je vezano za nogometni stadion stolačke Iskre ispred naše kuće. Lijevo, nekih tridesetak metara, je katolička crkva Sv. Ilije Proroka, gdje je sestra Gracija običnim danima vježbala orgulje, a na nedjeljnim misama i vjenčanjima priređivala prave male koncerte. I konačno iza kuće nekih pedesetatak metara prema starom gradu je stolačka Šetnica, naselje koje je bilo i ostalo mikrokozmos za sebe. Svi koji su živjeli u Stocu znaju o čemu govorim. Motivira me Stolac u kojemu sam odrastao, i ljudi koji su ga činili. Stolac koji postoji još samo virtualno. Sve ovo, je moj kofer želja i uspomena koji sam vukao sa sobom po svijetu. Danas je to kofer mojih motiva i inspiracije za rad.
Vjerujete li da ovi krajevi imaju svijetlu perspektivu?
– Da! Inače bih bez dvojbe sa obitelji otišao prvim avionom u Švedsku.
Razgovarao: J. Smajić, [email protected]
Foto:Mate Zemljić