Ekonomski pad Bosne i Hercegovine u 2020. godini mogao bi biti manji nego to je što prvobitno predviđeno sa prognozama koje su govorile o realnom smanjenju BDP-a od 6 posto, pa i više, izvještava Indikator.ba.
Objavljujući nedavno preliminarni izvještaj o BDP-u u četvrtom tromjesečju 2020. godine, Agencija za statistiku BiH navela je i procjenu da bi BDP BiH za prošlu godinu mogao iznositi 31,05 milijardi KM i biti manji za 4,3 posto nego u 2019. godini.
BDP BiH je u prvom tromjesečju 2020. imao, možda i iznenađujući, rast od 2,3 posto, da bi sa izbijanjem pandemije uslijedila dva tromjesečja s oštrim padom ( -9,0 posto i -6,3 posto) a potom i postepeni oporavak s padom od -3,8 posto, što je sve rezultiralo procijenjenim godišnjim padom od 4,3 posto.
I neki drugi autoriteti procijenili su pad BDP-a BiH na sličnoj razini, pa je tako Svjetska banka u izvješću objavljenom prije nekoliko dana prognozirala pad ekonomije BiH od -4,0 posto u 2020. godini. Nešto ranije Raiffeisen banka je procijenila da bi pad BDP-a u 2020. godini mogao iznositi – 4,8 posto.
Sve ove prognoze povoljnije su od svojevremnih predviđanja u 2020. godini o kojima se govorilo o padu od 6 posto, pa i više usljed usporavanja većine proizvodnih sektora, ali i slabijeg vanjskog okruženja.
Pad BDP-a BiH bio je umjeren u usporedbi s mnogim zapadnoeuropskim zemljama ili eurozonom, pa čak i s nekim zemljama okruženja sa jakim udjelom turizma poput Hrvatske ili Crne Gore.
Ovu nešto ugodniju izvedbu u teškim okolnostima treba pripisati činjenici da je udio usluga, posebno usluga pogođenih ograničenjima u dodanoj vrijednosti, niži nego u razvijenim zemljama i zapadnim zemljama EU.
Osim toga industrija koja se tijekom godine počela oporavljati imala je koristi od oporavka globalne ekonomije, a pa posljedično i oporavka Europske unije, odnosno eurozone. To je naročito bilo vidljivo pred kraj 2020. godine, a posebno je izraženo na početku ove godine.
No, iako je imala manji pad nego neke druge zemlje, BiH prema procjenama neće imati eksplozivan rast u 2021. godini, kao što bi se to moglo dogoditi s nekim teško pogođenim zemljama zapadne Europe.
Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast u 2021. godini biti 2,8 posto, dok će ubrzati na 3,5 posto u 2022. godini. S približno sličnim prognozama izašla je i Raiffeisen banka koja očekuje rast u 2021. godini od 3 posto.
Naravno, prognoze su uvjetovane pretpostavkama da će proces distribucije i cijepljenja poboljšati u odnosu na trenutni spori tempo.
I Svjetska banka upozorava na rizike, navodeći da bi okruženje produžene pandemije moglo dovesti do nižih stopa rasta u 2021. nego što je predviđeno. Uz to će utjecati i izazovno političko okruženje i provođenje usvojenog socioekonomskog programa.
Glavni vanjski rizik za BiH, prema ovoj međunarodnoj instituciji, ostaje spor rast u EU i političke tenzije u regiji.