Bosna i Hercegovina se ne suočava samo s direktnim posljedicama pandemije, koja traje već godinu dana, nego i s nizom problema koji se već godinama provlače kroz naše društvo.
Spomenemo li nespremnost ili nesposobnost vlasti da provede nužne ekonomske reforme, potom svakodnevni odljev stanovništva, kompliciranost i sporost javne administracije u odnosu prema potrebama građana i poduzetnika, lošu ukupnu infrastrukturu koja obeshrabruje investitore, dotaknuli smo ipak samo vrh ledenog brijega.
Bez obzira hoće li ova kalendarska godina biti presudna za rješavanje koronakrize, ona bi uz malo dobre volje mogla biti reformskom godinom, onom koja otvara oči odgovornima, jer stanje prirodne nesreće koje je donio Covid-19 naučilo nas je koliko se teško nositi s takvim nedaćama ukoliko je društvo nespremno na brze prilagodbe i dosljedno rješavanje problema.
Štete koje su u poslovanju pretrpjeli mnogi privrednici, posebice oni iz oblasti turizma i povezanih djelatnosti, jasno ukazuju na rizik smanjenja javnih prihoda, od čega izravno ovise široki slojevi društva. U takvoj situaciji se često zapostavlja ekonomija ili se neadekvatno reagira kako bi joj se pomoglo.
Nemogućnost punjenja budžeta na svim nivoima nije samo teorijska prijetnja u ovakvim situacijama, a krpanje proračunskih rupa novim kreditnim aranžmanima postati će nemoguće najkasnije onoga trenutka kad se ne budu mogle servisirati postojeće kreditne obveze.
Budu li vlasti dovoljno mudre i počnu se više državnički ponašati, iskoristit će ovu godinu za usvajanje reformskih zakona koji rasterećuju gospodarstvo, unaprjeđuju položaj poslodavca i radnika, a time će dugoročno svi biti dobitnici. U suprotnome ćemo svi postati gubitnici.
Nadalje, programi i posebne stavke u budžetima, kojima se stimulira privreda, trebaju biti stalna, a ne ad hoc aktivnost. Pokazalo se da je bh. poduzetništvo relativno dobro reagiralo na krizu izazvanu pandemijom, ali isto tako je postalo jasno da mu u trenucima kad je najranjivije, treba pomoć, i to brza, bez odlaganja i prevelikog birokratiziranja.
Ističemo još jednom kako je BiH zemlja koja godinama gubi radno sposobno stanovništvo, ogroman broj visokoobrazovanih kadrova u koje je uloženo i znanja i novac, ima ranjiv zdravstveni, socijalni, obrazovni i kulturni sistem, a pokazalo se i da se loše nosi s kriznim situacijama, o čemu, primjera radi, svjedoči kaotična situacija sa imunizacijom stanovništva, što je trenutno prioritet broj jedan u čitavome svijetu. Stoga nije potrebno dalje nabrajanje činjenica i argumenata, potrebno je djelovati.
Upravni odbor Asocijacije poduzetnika Hercegovine