Prihodi od neizravnih/indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju 2026. godine dosegnuli su 2,92 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 169 milijuna KM ili 6,14% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ovaj rast ukazuje na stabilniju dinamiku fiskalnih prihoda i oporavak potrošnje, koja čini ključnu osnovu za naplatu PDV-a i drugih neizravnih poreza.
Povrati PDV-a i neto učinak
U istom razdoblju izvršen je povrat PDV-a u iznosu od 516 milijuna KM poreznim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat.
Nakon tih povrata, neto prihodi raspoređeni korisnicima – državi, entitetima i Brčko distriktu – iznosili su 2,403 milijarde KM, što je rast od 8,75% u odnosu na prethodnu godinu.
Snažan rast u ožujku/martu
Samo u ožujku/martu 2026. godine prikupljeno je 1,034 milijarde KM neizravnih poreza, što je za 85 milijuna KM ili 8,96% više nego u istom mjesecu 2025.
Ovaj podatak sugerira ubrzanje fiskalne aktivnosti i dodatno jačanje prihodne baze.
Raspodjela prihoda: entiteti i distrikt Brčko
Najveći dio prikupljenih sredstava raspoređen je entitetima i Brčko distriktu.
U prvom tromjesečju 2026. godine:
- Federacija BiH dobila je 1,328 milijardi KM
- Republika Srpska 744 milijuna KM
- Brčko distrikt 75 milijuna KM
Za financiranje institucija na razini države izdvojeno je 245 milijuna KM.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Dodatni prihodi od cestarina
Uz redovnu raspodjelu, dodatna sredstva prikupljena su po osnovi posebne cestarine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture.
Po toj osnovi:
- Federacija BiH dobila je dodatnih 59 milijuna KM
- Republika Srpska 39 milijuna KM
- Brčko distrikt 2 milijuna KM
Preostali dio sredstava ostaje kao rezerva na posebnom računu za cestarine.
Stabilizacija javnih financija
Rast prihoda od neizravnih poreza jasno potvrđuje da je fiskalni sustav ušao u fazu relativne stabilnosti, potaknut snažnijom domaćom potrošnjom i učinkovitim prikupljanjem prihoda. Međutim, takva dinamika nije nužno dugoročno zajamčena.
Ključni izazov nije više generiranje rasta prihoda, već njegova održivost u uvjetima usporavanja globalne ekonomije i mogućih inflacijskih šokova. U tom kontekstu, fiskalna politika morat će prijeći iz faze reaktivnog upravljanja u fazu strateškog balansiranja – između stabilnih javnih financija, poticanja rasta i očuvanja makroekonomske ravnoteže.
Drugim riječima, trenutni rezultati su snažni, ali će njihova dugoročna vrijednost ovisiti isključivo o kvaliteti ekonomskih odluka koje slijede.