Dr.sc. Ivica Ćorić je osoba s dugogodišnjim iskustvom u IT industriji, gdje je aktivan od 1990. godine. Njegovo uže područje interesa obuhvaća baze podataka, poslovne informacijske sustave te sustave za potporu odlučivanju temeljene na skladištima podataka i poslovnoj inteligenciji. Posljednjih trideset godina aktivno se bavi Oracle tehnologijama u domeni baza podataka i poslovne inteligencije.
Godine 2001. suosnivač je poduzeće Hera d.o.o.* Mostar, gdje od tada obnaša funkciju direktora. Kroz svoju profesionalnu karijeru sudjelovao je na brojnim projektima razvoja poslovno-informacijskih sustava. Doktorirao je 2017. godine s temom disertacije “Metode strojnog učenja u predviđanju profitabilnosti kupaca”.
Od vremena doktorskih studija aktivno se bavi i područjem umjetne inteligencije, osobito u kontekstu predviđanja ekonomskih događaja i pokazatelja u poslovnim informacijskim sustavima. Posebnu važnost pridaje prediktivnoj komponenti poslovne inteligencije u odnosu na uobičajenu retrospektivnu analizu podataka.
Koautor je dviju knjiga: “Poslovni informacijski sustavi u teoriji i praksi” te “Bridging Relational and NoSQL Databases”, koje se bave teorijskim i praktičnim aspektima poslovnih informacijskih sustava i integracijom relacijskih i NoSQL baza podataka.
Od 2018. godine pridruženi je suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje trenutno ima akademsku titulu izvanrednog profesora. O svojim iskustvima iz bogate karijere govorio je za portal Financa.ba, a jedna od tema je značaj kontrolinga za poslovanje kompanije.
Kakva je poveznica između kontrolinga i posla kojim se Vi bavite?
Vodim poduzeće koje se bavi razvojem poslovnih informacijskih sustava, sustava poslovne inteligencije i rješenja koja su prilagođena specifičnim potrebama korisnika. U svom svakodnevnom radu često sam u izravnom kontaktu s kontroling funkcijom – ne kao kontroler, nego kao partner koji pomaže da podaci iz transakcijskih sustava postanu temelj za kvalitetne i pravovremene informacije. U tom smislu, poveznica između mog posla i kontrolinga je vrlo snažna: oba područja dijele isti cilj – donošenje boljih poslovnih odluka temeljenih na relevantnim podacima.
Upravljanje temeljeno na podacima (data-driven management) danas više nije opcija nego nužnost. Kroz prilagodbu ERP sustava, izgradnju skladišta podataka i razvoj BI rješenja, sudjelujem u oblikovanju okruženja u kojem kontroling može ostvariti svoju punu ulogu – ne samo kao izvještajna funkcija, nego kao strateški sugovornik menadžmenta.
Posebno je važno istaknuti ekspanziju mogućnosti umjetne inteligencije. Danas AI više nije rezerviran za laboratorije i eksperimentalne projekte, već je integriran u svakodnevne alate poslovne inteligencije. Time kontroling dobiva nove mogućnosti – brže i jednostavnije analize velikih količina povijesnih podataka, ali i prediktivne modele koji omogućavaju procjenu budućih trendova. To znači da se uloga kontrolinga pomiče prema proaktivnom savjetovanju i kreiranju scenarija koji mogu imati izravan utjecaj na uspješnost poslovanja.
Kroz Vaš posao, koliko ste primijetili da klijenti razumiju i posjeduju znanja iz kontrolinga?
Na poslovnoj sceni sam već 30 godina, od čega više od dva desetljeća vodim vlastito poduzeće koje razvija poslovne informacijske sustave i sustave poslovne inteligencije. Kroz taj rad imao sam priliku iz prve ruke promatrati kako se tvrtke u našoj regiji razvijaju – od faza u kojima se poslovanje temeljilo gotovo isključivo na intuiciji vlasnika i menadžera, do današnjeg vremena u kojem je analiza podataka postala nužnost.
S razvojem digitalnih tehnologija dogodila se prava eksplozija dostupnih podataka. Oni su danas doslovno posvuda, a alati poslovne inteligencije omogućuju njihovu obradu i pretvaranje u konkretne informacije. Obrazovni sustavi sve više generiraju kadrove koji razumiju važnost informacija, a nova generacija menadžmenta sve češće jasno prepoznaje i ulogu kontrolinga u strateškom odlučivanju.
Međutim, unatoč napretku, u mnogim primjerima i dalje osjećam da se ulaganje u poslovne informacijske sustave – osobito u sustave poslovne inteligencije – kod nas često doživljava kao trošak, a ne kao investicija u razvoj. Takav pogled otežava rad kontroling funkcije, jer bez kvalitetnih i dostupnih podataka, njezin potencijal ostaje ograničen. Prava vrijednost kontrolinga dolazi do izražaja tek kad mu se omogući pristup relevantnim informacijama u stvarnom vremenu, uz podršku kvalitetnih sustava koji omogućuju dublje uvide i brže reakcije.
Koliko kontroling doprinosi učinkovitom upravljanju po vašem mišljenju?
Kontroling može imati iznimno važnu ulogu u učinkovitom upravljanju, ali njegov stvarni doprinos uvelike ovisi o tome kako ga menadžment percipira i pozicionira unutar organizacije. Ako se kontroling promatra isključivo kao operativna funkcija koja prikuplja podatke i sastavlja izvještaje, njegov potencijal ostaje neiskorišten. No, ako mu se da strateška uloga i jasno definiraju ciljevi koje treba podržati, tada postaje snažan alat za upravljanje – gotovo kao „unutarnji kompas“ poduzeća.
U svojoj praksi često vidim razliku između organizacija koje kontroling uključuju u planiranje, odlučivanje i praćenje ciljeva, i onih koje to ne čine. Tamo gdje je kontroling integriran u sve faze upravljanja, odluke su brže, preciznije i utemeljene na stvarnim podacima. S druge strane, bez podrške menadžmenta i bez jasne organizacijske pozicije, kontroling teško može ostvariti puni učinak.
U kontekstu današnjih poslovnih izazova – brzih promjena, neizvjesnosti, potrebe za efikasnošću – kontroling može biti ključni saveznik upravi. No, da bi to postao, mora imati i potrebne alate, i pristup relevantnim podacima, i podršku upravljačke strukture koja razumije njegovu vrijednost.
* Hera d.o.o. članica je Asocijacije poduzetnika Hercegovine