Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar/rujan 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.369 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a, također, realno je niža za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar/rujan 2024. godine nominalno je viša za 8,7 posto, a realno je viša za 7,3 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Najviše prosječne plaće imaju zaposleni u Sarajevskoj, a najniže oni u Srednjobosanskoj županiji/kantonu. Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijima su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.

Najveće plaće zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Sarajevski kanton s prosječnom neto plaćom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-neretvanska županija/kanton s prosječnom plaćom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjski kanton s 1.225 KM.

S druge strane, najniže prosječne plaće evidentirane su u SBŽ-u, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.030 KM, podaci su portala MojPosao.ba.

Najviše i najmanje plaćena zanimanja

Prema podacima Plata.ba, platforme za istraživanje plaća koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, ovo je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja:

• Telekomunikacije | Stariji projekt menadžer – 5.558,00 BAM
• Viši menadžment | IT direktor – 4.912,00 BAM
• IT – Software | Lead developer – 4.046,00 BAM
• Elektroinženjerstvo | Stariji projekt menadžer – 3.414,00 BAM
• Tehnologija, razvoj | Project Manager – 3.048,00 BAM
• Viši menadžment | Direktor logistike – 2.868,00 BAM
• Obrazovanje, naučni i istraživački rad | Profesor – 2.637,00 BAM
• Osiguranje | Direktor filijale – 2.446,00 BAM
• Telekomunikacije | Network Modelling Specialist – 2.186,00 BAM
• Marketing, oglašavanje/advertising, PR | Product Manager – 2.032,00 BAM
• Građevina i nekretnine | Menadžer postrojenja/objekta – 1.977,00 BAM
• Farmacija | Head Pharmacist – 1.952,00 BAM
• Bankarstvo | Relationship Manager – 1.877,00 BAM
• Turizam, gastronomija, hotelijerstvo | Bosun – 1.748,00 BAM
• Pravo | Notarski stručni suradnik – 1.673,00 BAM 

Najniže plaćena zanimanja u Bosni i Hercegovini nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu.

Prema najnovijim podacima, zanimanja s najnižim prosječnim mjesečnim plaćama uključuju:

· Obućar – 729 BAM
· Čistač – 736 BAM
· Portir – 743 BAM
· Šivač – 768 BAM
· Krojač – 802 BAM
· Odjevni tehničar – 874 BAM
· Rezač tkanine – 878 BAM
· Njegovatelj starijih osoba – 888 BAM
· Pomoćni radnici u raznim poslovima – 904 BAM
· Au pair (čuvanje djece i kućni poslovi) – 908 BAM

– Ovi podaci ukazuju na to da zanimanja koja zahtijevaju nižu stručnu spremu ili manualne vještine često dolaze s nižim primanjima – kazala je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.

Poseban izazov, dodaje, leži u sektoru tekstilne industrije, gdje većina poslova spada u najniže plaćene, dok je dodatno opterećenje radnika vidljivo u nedostatku zaposlenih i povećanim obimima posla.

Po njezinom mišljenju, u ovim sektorima potrebne su mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje plaća kako bi se zadržala radna snaga i smanjio odliv radnika u strane zemlje.

Kaže kako je to osobito važno za zanimanja poput njegovatelja starijih osoba, gdje je povećana potražnja i u zemlji i u stranim zemljama.

Nedostatak radne snage

Na pitanje gdje trenutno najviše nedostaje radnika, odgovara da se najveći deficit radne snage trenutno javlja u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.

Ovaj nedostatak najčešće je posljedica nekoliko ključnih čimbenika: nedovoljne kvalifikacije radne snage, kontinuiranog odliva radnika u zemlje Europske unije te globalne konkurencije, pojašnjava Jažić.

Nadalje navodi da je posebno izražen izazov u IT industriji, gdje međunarodne tvrtke privlače domaće stručnjake pružajući im priliku za rad na globalnom tržištu, dok oni i dalje fizički borave u Bosni i Hercegovini.

MojPosao.ba nedavno je proveo istraživanje o tome koliko su zaposleni u BiH spremni otići raditi u regiji i koja financijska očekivanja imaju. Glavni razlozi za traženje posla izvan granica BiH, ali unutar regije, uključuju profesionalni razvoj, bolje radne uvjete i socijalnu sigurnost.