Vijeće ministara BiH je na sjednici u Mostaru održanoj 4.7.2924. usvojilo Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno- prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2023. godinu.
Prema analizi koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na razini od milijardu KM, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini.
Deficit od 3,5 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 % ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih 6 % u ukupnom izvozu iz BiH na inozemno tržište, dok je na strani uvoza taj udio veći i iznosi oko 16 %.
Bosna i Hercegovina nema jasnu konkurentnu prednost, osim u tri podsektora i to: mljekarskom, voćarskom i povrtlarskom. Vodeći izvozni proizvod je i dalje je ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19 % u 2023. godini, a manji izvoz je evidentan i za bijeli šećer za 40 %, te smrznute maline za 34 %.
Europska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55 % uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je iz Europske unije, dok se na tržište Europske unije iz BiH plasira oko 46 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.
Istodobno, oko 85 % ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije na tržište BiH je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije.
I tržište CEFTA-e, gdje prednjači Srbija, je značajan trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tijekom 2023. godine izvezeno oko 41 % od ukupnog izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29 %.